Nutricionistica o važnosti pranja voća i povrća: Najučinkovitija je ova metoda

Mnogi nemaju vlastite vrtove pa redovito kupuju u trgovačkim centrima u kojima se često mogu naći namirnice koje u sebi sadrže ostatke pesticida. Najviše je zagađeno voće s tankom korom i lisnato povrće poput jagoda, nektarina, jabuka, špinata, kelja, blitve… Pesticidi se ne uklanjaju lako pranjem vodom, a najučinkovitija metoda pranja je namakanje u otopini sode bikarbone, kako nam je rekla magistra nutricionizma Vedrana Vinšek.

Voće i povrće koje kupujemo u trgovinama nije zdravo kao ono iz vlastitog uzgoja. Mnogi nemaju mogućnost uzgajati svoje pa redovito kupuju u trgovačkim centrima. Kako bi maksimalno zaštitili zdravlje i smanjili izloženost pesticidima trebamo obratiti pažnju na porijeklo voća i povrća, kako nam je rekla magistra nutricionizma Vedrana Vinšek iz Nutricionističkog savjetovališta Nu3vex. Kada smo u mogućnosti treba birati organsko, ekološki uzgojeno voće i povrće te ga pravilno prati i prema potrebi guliti prije konzumacije, kako je naglasila.

‘Pesticidi se ne uklanjaju lako pranjem vodom’

Najkontaminiranije voće i povrće, najzagađenije pesticidima, koje svakodnevno unosimo u organizam svoj nimalo zdrav ‘status’ dobiva na osnovu godišnjih analiza koje se provode na tisućama uzoraka od strane raznih agencija i institucija u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Postoji lista popularno nazvana ‘Dirty Dozen’ dobivena od strane USDA i FDA, kako nam je objasnila magistra Vinšek.

– Jedne od često konzumiranih i vrlo rasprostranjenih namirnica kod nas su jagode, a nažalost su često kontaminirane. Pojedini uzorci jagoda mogu sadržavati od jednog do dvadeset različitih pesticida. Visoko mjesto zauzimaju nektarine, breskve, jabuke, špinat, lisnati kelj i blitva. Nažalost često su kontaminirane i trešnje, borovnice, maline, kruške, naranče, rajčice. Tu su i paprike, krastavci, mrkva, celer, zelene mahune te zelene salate. Nažalost pesticidi se ne uklanjaju lako pranjem vodom, a neki od pesticida prodiru duboko u tkivo ploda, objasnila je.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Kotaminirano voće s tankom korom i lisnato povrće

Europska unija ima među najstrožim propisima o pesticidima u svijetu. U Hrvatskoj, službeni nadzor provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), a kontrole se temelje na pravilnicima Ministarstva poljoprivrede i EU direktivama. Preporuka je praćenje godišnjih izvještaja EFSA i HAPIH koji su dostupni online.

– Najviše kontaminirane kulture su voće s tankom korom i lisnato povrće. Često uvozne namirnice, recimo iz Turske, Egipta, Maroka, Kine. One često premašuju maksimalno dopuštene razine pojedinih pesticida prema pravilnicima EU. EFSA i FDA potvrđuju da ispiranje voća i povrća običnom vodom uklanja dio površinskih ostataka pesticida, nečistoća, prašine i bakterija, međutim sama voda ne uklanja pesticide koji prodru u unutrašnjost ploda ili koji su voštani i masni, objasnila je nutricionistica.

Guljenjem se gube vlakna, antioksidansi i vitamini koji se često nalaze u kori ili neposredno ispod nje, a nažalost pojedini pesticidi prodiru i ispod kore. Guljenje se ne preporučuje ako plod dolazi iz ekološkog ili provjerenog lokalnog izvora i može osigurati vitamine i minerale. Pisali smo ovdje kako su najmanje toksični ananas, kukuruz i avokado, prema Američkoj organizaciji za zaštitu okoliša Environmental Working Group (EWG).

Najbolja metoda je namakanje u otopini sode bikarbone

Sama voda nije dovoljna za efikasno uklanjanje većine pesticida već predstavlja nezaobilazan prvi korak u njihovom uklanjaju. Potrebno je pranje voća i povrća pod mlazom vode i tamo gdje je moguće koristiti mehaničko trljanje rukom ili četkicom npr. kore jabuke, tikvice, krastavca, paprike, kako nam je objasnila magistra Vinšek.

– Najučinkovitije metode su namakanje u otopini sode bikarbone. Potrebna je jedna žlica sode bikarbone na jednu litru vode, a namakati je dobro od 12 do 15 minuta. Ova metoda prema istraživanju uklanja 80 do 90 posto površinskih pesticida. Metode poput korištenja octa nešto su manje učinkovite, prema istraživanjima s Harvarda, kazala je.

Ako voće i povrće nije iz organskog uzgoja preporuka je guljenje kore iako se time gubi dio hranjivih tvari. Voće i povrće iz provjerenih izvora koje nije tretirano preporuka je dobro oprati i jesti cijelo upravo radi većeg sadržaja vitamina, minerala i dijetalnih vlakana. Preporuka WHO-a je namakanje u vodi i mehaničko čišćenje, posebno za lisnato povrće. Za pranje voća i povrća nikada ne treba koristiti sapun ni deterdžente jer ostaci ovih proizvoda mogu biti štetniji od pesticida, kako je upozorila nutricionistica.

– Uzmemo li sve preporuke mjerodavnih institucija u obzir, najzdraviji način kako pravilno oprati voće i povrće bi bio da treba dobro i temeljito isprati voće i povrće pod mlazom vode. Lisnato povrće treba mehanički očistiti, a zatim čvršće voće i povrće istrljati pod mlazom vode rukom ili četkicom. Potrebno je potopiti voće i povrće barem 10-15 minuta u otopinu sode bikarbone te dobro isprati prije konzumacije. Korisno je oguliti sve voće i povrće koje nije ekološkog ili poznatog porijekla, rekla je magistra Vinšek.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.