Nutricionistica o kiselom kupusu: Evo zašto ga trebaju jesti starije osobe
Kiseli kupus jedna je od tradicionalnih namirnica koju su stariji pripremali redovito, kako je za Mirovina.hr rekla nutricionistica Margita Zlatić-Crnković. Prirodni je probiotik, točnije procesom fermentacije nastaju mliječno-kiselinske bakterije koje pozitivno djeluju na crijeva. Osim toga, bogat je vitaminom C, vitaminom K, vlaknima te antioksidansima, što je posebno važno za stariju populaciju.
Nutricionistica o kiselom kupusu | Foto: Privatna arhiva/Canva
Kiseli kupus jedna je od onih tradicionalnih namirnica koju su naši stari koristili instinktivno ispravno, i to s dobrim razlogom, rekla je za Mirovina.hr magistra nutricionizma Margita Zlatić-Crnković. Radi se o fermentiranoj hrani iznimno bogatoj nutrijentima i korisnim bakterijama. Vrijednost kiselog kupusa danas je čak i veća nego nekad, s obzirom na suvremeni način života. Mnogi od kiselog kupusa rade sekeli gulaš, varivo ili salatu, a o tome možete čitati ovdje.
Zašto je kiseli kupus tako zdrav?
Kiseli kupus je prirodni probiotik. Procesom fermentacije nastaju mliječno-kiselinske bakterije koje pozitivno djeluju na crijevnu mikrobiotu. Osim toga, bogat je vitaminom C, vitaminom K, vlaknima te antioksidansima. Zanimljivo je da fermentacijom kupus postaje lakše probavljiv nego svježi, ističe nutricionistica Zlatić-Crnković, što je posebno važno za stariju populaciju.
– Više od 70 posto našeg imuniteta vezano je uz zdravlje crijeva. Redovita konzumacija kiselog kupusa pomaže održavanju ravnoteže crijevne flore, čime se jača otpornost organizma, smanjuje sklonost infekcijama te podržava bolji odgovor organizma na upalne procese. Upravo zato su fermentirane namirnice bile temelj prehrane u zimskim mjesecima, istaknula je nutricionistica.
‘Tradicionalno ukiseljeni kupus ima daleko veću vrijednost’
Kiseli kupus danas se nažalost jede manje nego nekada, kako ističe nutricionistica Zlatić-Crnković. Iako se kiseli kupus i dalje smatra ‘zdravom hranom’, danas ga često zamjenjuju industrijski prerađeni proizvodi ili gotovi obroci. Također, mnogi konzumiraju pasterizirane verzije koje više nemaju probiotički učinak. Tradicionalno ukiseljeni kupus, bez dodatka octa, ima daleko veću nutritivnu vrijednost.
– Za većinu ljudi dovoljno je dva, tri puta tjedno, u količini od jedne manje zdjelice, oko 100 do 150 grama. Kod osoba s osjetljivim želucem ili povišenim krvnim tlakom treba pripaziti na količinu zbog sadržaja soli, no i tada se ne mora izbjegavati nego pametno dozirati, rekla je nutricionistica.
Zašto je ukiseljena hrana posebno dobra za starije?
S godinama se smanjuje lučenje probavnih enzima i često dolazi do problema s probavom, nadutošću i sporijom peristaltikom crijeva. Fermentirana hrana, poput kiselog kupusa, pomaže probavi, olakšava apsorpciju minerala i može pozitivno djelovati na razinu šećera i masnoća u krvi. Osim toga, redovita konzumacija doprinosi boljem općem osjećaju vitalnosti, kako je za naš portal objasnila magistra nutricionizma Zlatić-Crnković.
– Dakle, kiseli kupus nije samo ‘zimska salata’ ili prilog uz teška jela, već funkcionalna namirnica koju s punim pravom možemo svrstati u temelje zdrave prehrane, posebno kod starije populacije. Povratak jednostavnim, tradicionalnim namirnicama često je jedan od najmudrijih koraka za zdravlje, kazala je nutricionistica.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
