Kondicijski trener za stariju dob: “Zahvalno je raditi s nekime tko zna reći ‘dobar dan’ i ne tipka po mobitelu za vrijeme treninga”

Jelena Ratko
3. srpnja 2018.
Zdravlje
A- A+

Kvaliteta života ne mjeri se samo u godinama koje preživimo, već i u načinu na koji ih preživimo, stav je Gorana Sajka, 45-godišnjeg osobnog trenera čiji su klijenti uglavnom osobe treće životne dobi. Razgovarali smo s njim o kulturi vježbanja, o povezanosti fizičkog s psihičkim te o prehrambenim i sportskim navikama starijih ljudi.

Foto: Facebook

Goran Sajko diplomirao je na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu s usmjerenjem na osnovne kineziološke transformacije i kineziološku rekreaciju.

Polovica klijenata osobnog kondicijskog trenera Sajka su ljudi iznad 50 godina starosti. Dok on za njih izrađuje programe vježbanja i ishrane, daje im zdravstvene savjete i pojedinačno ih mentorira u radu, oni njega uče o smislu života, tvrdi trener i dodaje da je neprocjenjivo iskustvo čuti koja je perspektiva ljudi koji su od njega stariji 20 ili 30 godina.

“Takvi ljudi zaista pune učitelja, kada uđu u dvoranu izgledaju kao djeca spremna na igru, očekuju nove zadatke sa smijehom, raduju se svakom pomaku, strpljivi su, imaju vremena za sebe, uživaju u životu”, piše Sajko na svojoj službenoj Facebook stranici.

Sajko smatra da će rad sa starijom populacijom uskoro biti jedna od najbrže rastućih grana fitness industrije u svijetu, mada je trenutno još uvijek većina trenera usmjerena na rad s mlađim sportašima. U inozemstvu, grana je nešto razvijenija, jer u većini zemalja umirovljenici i starije osobe imaju veću platežnu moć. Sajko se nada kako će Hrvatska napredovati u tom smislu jer je svima potrebna zdrava tjelovježba – pogotovo post-operativno, primjerice nakon operacije kuka, kada naš zdravstveni sustav ne osigurava dovoljnu zdravstvenu njegu.

“Puno mojih klijenata je došlo nakon što su operirali kukove. Naše zdravstvo vas pošalje na deset dana u toplice, na fizikalnu terapiju i nakon toga, vi ste prepušteni samima sebi. Kada vas skinu sa štaka, ne znate što, da li da plivate ili vozite bicikl”, objašnjava trener koji je i sam pretrpio ozljedu i operaciju kuka, pa iz prve ruke može ponuditi savjet.

Prema njegovom mišljenju, zdravstveni fitness za osobe starije dobi nužan je i prijeko potreban u Hrvatskoj, jednako kao i u svijetu. “Jedna moja klijentica je gospođa koja ima 70 godina i apsolutno je funkckionalna, bez problema napravi sklek, skip, čučanj”, ponosno tvrdi i poručuje svima da se ugledaju na nju, jer nisu stari koliko misle da jesu.

“Trebamo biti svjesni da je ljudski vijek produljen i da ljudi sa 60 godina nisu onemoćali starci kojima je potrebna pomoć da prijeđu preko ceste”, Sajko poručuje i dodaje kako su godine samo broj, “ali broj koji treba respektirati i trenirati na adekvatan način”.

Filozofija trenera Sajka jest, “naš um jedini zaista određuje koliko smo stari”. On ističe kako su kronološka i biološka dob dvije potpuno različite stvari.

“Netko čija je kronološka dob 40 godina, svaki dan pije pet kava, puši, jede u Pan-Peku i sjedi u uredu, a najveća fizička aktivnost mu je otići poslije posla do Arene sa ženom i nositi vrećice, ima više bioloških godina od mene, koji imam 45 godina, ali redovito vježbam i aktivno živim”, tvrdi.

“Na dnevnoj razini sam svjedok ponašanja mlađe generacije koja je fizički jača, bez bora i sijede brade , ali istodobno bez ikakve energije i radosti samog življenja”, navodi Sajko u statusu. Rastužuje ga vidjeti mlade pognutih vratova koji, dok hodaju, tipkaju po mobitelima ne razmišljajući o pokretu. “Treba im YouTube tutorial za ubrati trešnju, oni to ne bi znali jer se ni ne igraju više u parkovima i na ulicama, kao što smo se mi igrali kad smo bili djeca”, komentira.

Osim što su stariji više “naviknuti” na pokret, oni imaju veću kulturu, objašnjava Sajko. Znaju reći “dobar dan” kada uđu u teretanu, porazgovarati, nisu na mobitelima za vrijeme treninga. Radi toga, tvrdi Sajko, zahvalan je na prilici da radi s njima.

Ovaj 45-godišnjak u cvijetu mladosti poručuje starijima: “Pokret je jedino što liječi. 15 minuta vježbanja dnevno nije dovoljno. Potrebno je dva do tri sata kretanja dnevno. To uključuje i odlazak na tržnicu i rad u vrtu, i usisavanje. Neka istraživanja kažu kako je svakodnevna, spontana fizička aktivnost čak učinkovitija za zdravlje organizma od treninga.”

“Najbolji savjet za dugovječnost je, NEMOJ UMRIJETI”, poručuje trener poučen iskustvom.