Premijer se hvali s plaćama: Inflacija je 'pojela' pola rasta, a mirovine zaostaju

Inflacija od 5,8 posto udara po džepovima građana, a posebice onih s najnižim primanjima među kojima su i umirovljenici. Premijer Andrej Plenković pak naglasak stavlja na rast prosječne plaće. Plaće su, kaže, u mandatu rasle za 108 posto, misleći na posljednje desetljeće uzastopne HDZ-ove vladavine. Predsjednik Vlade tvrdi da plaće rastu puno brže od inflacije pa su one tako realno rasle za 49 posto kada se oduzme rast troškova života. Vlada je, podsjetimo, najavila i da će ovoga tjedna predstaviti nove antiinflacijske mjere za građane. 

Rast plaća srušio udio prosječne mirovine

Rast plaća iznova je srušio udio prosječnih primanja umirovljenika u prosječnim primanjima radnika. Prosječna neto plaća u ožujku iznosila je 1.555 eura, a riječ je o rastu za 28 eura u odnosu na prethodni mjesec. Prosječna isplaćena sveukupna mirovina u svibnju iznosi 727,98 eura, što je tek tri eura više nego u travnju. Zbog toga je udio mirovine u plaći pao na 46 posto, odnosno za skoro čitav postotni pod u samo mjesec dana, o čemu smo pisali ovdje. Za očekivati je da će se pad nastaviti sve do isplate srpanjskog usklađivanja u rujnu, jer će do tada mirovine stagnirati, unatoč rastu plaća i inflaciji. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

- Time smo dvije godine prije kraja mandata naše treće Vlade došli nadomak, samo 45 eura, zadanoga cilja, a to je da prosječna plaća u Hrvatskoj do 2028. bude 1.600 eura, što nam se, prema ovoj dinamici rasta, čini itekako ostvarivim, poručio je premijer, napomenuvši da je medijalna plaća 1.317 eura. Ovoga puta nije spomenuo cilj Vlade da prosječna mirovina do tada naraste na 800 eura. 

Inflacija bi sada mogla presuditi usklađivanju mirovina 

Za očekivati je da će srpanjsko usklađivanje mirovina u ovakvim okolnostima biti veće nego ono u siječnju, što je slučaj i onda kada nemamo ovako ekstremna kretanja. Fokus je sada usmjeren na galopirajuću inflaciju, ali zasad se još ne može pouzdano reći hoće li stopi usklađivanja mirovina ovoga puta 'presuditi' cijene ili plaće. Mirovine se prema rastu prosječne bruto plaće i troškova života usklađuju dvaput godišnje od 1999. godine, otkada smo imali 55 usklađivanja. Inflacija je od rasta plaća bila veća samo u devet slučajeva, dok je četiri puta stopa bila izjednačena. Najčešće je inflacija bila presudni faktor srpanjskih usklađivanja. 

Ipak, posljednje godine krize pokazuju nešto drugačiji trend s većom inflacijom na siječanjskom usklađivanju mirovina, što znači da su cijene više rasle u drugoj polovici godine u odnosu na prvu. U zadnjih 13 usklađivanja, dakle unazad šest i pol godina od 2020. naovamo, stopa je jednom bila izjednačena na 0,7 posto 2020. godine. Inflacija je dvaput bila veća i to na usklađivanju od siječnja 2020. sa stopama 2,6 i 1,4 u korist troškova života, dok se najveća razlika u korist inflacije dogodila na usklađivanju u siječnju 2023. kada su cijene u prethodnom polugodištu rasle za 6,6 posto, a plaće 2,5 posto. Valja podsjetiti i na rekordan rast plaća za više od 10 posto u 2023. i 2024. godini što je umirovljenicima onda donijelo i rekordne stope rasta mirovina koje su premašivale i osam posto. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.