Evo zašto bi gubitak sluha u starosti trebali shvatiti ozbiljnije nego ikada

Josip Mihaljević
24. srpnja 2019.
Zdravlje
A- A+

Gubitak sluha se sve češće povezuje s drugim problemima u starijoj dobi, pa tako i s gubitkom pamćenja. Čak 90 posto gubitka sluha na svijetu posljedica je starenja, a on se povezuje s nizom drugih pojava: mehanički gubitak funkcije uha, manjak aktivnosti na otvorenom, tjeskobe i gubitka pamćenja.

gubitak sluha

Foto | Pixabay

Četvrti najveći uzrok invalidnosti na svijetu je gubitak sluha. Kao jedno od osnovnih čovjekovih čula, ljudi se itekako dobro naviknu na sluh tijekom života i donekle o njemu postanemo ovisni. Kada nastanu problemi sa sluhom, a događaju se zbog godina, gubitak sluha može pogoršati čitav niz mentalnih, fizičkih i društvenih čovjekovih stanja, medibulletin.com.

Gubitak sluha nije zezancija

Kako je oko 90 posto gubitka sluha povezano s godinama, a ne s urođenim ili mehaničkim oštećenjima, taj problem će sa starenjem stanovništva postajati sve očitiji.

Sluh je neminovno povezan s komuniciranjem, a gubitak sluha dovodi do barijera u komuniciranju. Kada se neočekivano nađete u takvoj situaciji, to povećava stres za osobu i one se tada povlače u sebe i ne žele toliko često sudjelovati u “vanjskom svijetu”, otkrilo je novo istraživanje objavljeno u časopisu Geriatrics & Gerontology International. Također, postepeno manja i manja komunikacija u trećoj dobi vodi i do slabijeg razmišljanja, razumijevanja pa čak i pamćenja.

Istraživanje se fokusiralo na tri ključna problema koje izaziva gubitak sluha – smanjen boravak izvan kuće, duševne boli uzrokovane novim stanjem i gubitak pamćenja. Sva tri su imala jasnu vezu između sebe, s posebnim naglaskom na gubitak pamćenja.

“Veća svjesnost o kakvom se teretu zapravo radi kada čovjek gubi sluh pomogla bi ljudima s kvalitetom života. Mjere poput pomagala za slušanje i potpora raznih volontera također mogu znatno popraviti život oboljelima”, stoji u istraživanju.

Šokantne razlike u rezultatima

Istraživanje je provedeno u zemlji s najstarijim stanovništvom, Japanu, i to na velikom uzorku od 137.723 ispitanika starijih od 65 godina. Oko devet posto njih je u promatranom periodu razvilo simptome gubitka sluha, a kako su starili, tako se situacija pogoršavala. Razlike između njih i drugih ispitanika su dosta velike.

Gotovo 29% ispitanika s gubitkom sluha prestajalo je izlaziti van iz kuće kako bi obavljali rutinske poslove (kupovina, putovanje, druženja), dok se kod ispitanika bez gubitka sluha to dogodilo samo kod 9 posto ljudi.

Čak 40% ispitanika s gubljenjem sluha smatra da su zbog novog stanja razvili duševne boli, dok je kod ispitanika bez duševnih boli to javilo 20 posto ispitanika.

Najveća razlika vidi se kod problema s pamćenjem. Više od trećine (37,7 posto) ispitanika s gubitkom sluha javilo je probleme s pamćenujem, nasuprot samo 5,2% kod onih bez gubitka sluha.