Epidemija Alzheimerove bolesti: Psihijatar otkriva što trebate znati i kako pružiti podršku
Alzheimerova bolest najčešći je oblik demencije, a trenutačno više od 100.000 ljudi u Hrvatskoj boluje od te bolesti. Procjenjuje se da u svijetu više od 55 milijuna živi s Alzheimerovom bolešću, a do 2050. očekuje se da će ih biti više od 130 milijuna. Razgovarali smo sa psihijatrom Ninoslavom Mimicom o važnosti rane dijagnoze, simptomima i potpori oboljelima i njihovim obiteljima.
Ninoslav Mimica | Foto: Privatni album
Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije, a iako nije zarazna bolest, sve češće se govori o epidemiji demencije upravo zbog ubrzanog porasta oboljelih. Najnoviji epidemiološki podaci pokazuju da trenutačno u svijetu više od 55 milijuna ljudi boluje od Alzheimerove bolesti, a do 2050. godine ta brojka mogla narasti i na više od 130 milijuna. Procjenjuje se da u Hrvatskoj boluje preko 100.000 ljudi od nekog oblika demencije.
Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. rujna te smo povodom toga razgovarali sa psihijatrom prof. dr. sc. Ninoslavom Mimicom koji je pročelnik Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju u Klinici za psihijatriju Vrapče.
Važnost rane dijagnoze
Produljenje prosječnog životnog vijeka ljudi jedan je od glavnih razloga zašto dolazi do velikog porasta oboljelih od Alzheimera. Iako se u početku promatrala kao rijetka bolest mlađih ljudi, kako se životni vijek produljivao, uočeno je da bolest sve više zahvaća starije od 65 godina. Danas je najveći postotak oboljelih u populaciji osamdesetogodišnjaka. Lijek još uvijek ne postoji, no možda će u budućnosti postojati mogućnost nekih markera koji će otkrivati bolest i prije pojave kliničkih simptoma, kazao nam je psihijatar Mimica. Ističe da je važno na vrijeme prepoznati prve simptome kako bi se postavila dijagnoza i što prije moglo započeti s terapijom i usporiti prelazak u teži oblik bolesti.
– Jedini razlog zašto ljudi nisu na vrijeme dijagnosticirani je što ne dođu na vrijeme kod doktora. Oni sami nisu dovoljno kritični, a nije ni okolina, zažmire na probleme. Obično dođu oni koji ne trebaju doći, a oni koji trebaju doći, ne dođu. Oni koji su jako anksiozni i preplašeni dođu i kažu ‘joj jučer sam zaboravio di su mi ključevi od auta’ i onda misle da imaju Alzheimerovu bolest, a vjerojatno nemaju. Međutim, onaj koji se jučer izgubio odlaskom u obližnji dućan kupiti kruh i mlijeko i nije se znao vratiti iz tog dućana koji se nalazi 300 metara od kuće i onda su ga susjedi vratili, e to je već velika sumnja da se nešto događa. To je ta razlika – je li obično zaboravljanje ili je tu i problem s prostorom, orijentacijom i s prepoznavanjem ljudi, kazao je psihijatar Mimica.
Deset ranih znakova
Postoji 10 ranih simptoma koji ukazuju na Alzheimerovu bolest. Ako netko ima jedan simptom to ne mora ništa značiti, ali ako ih ima nekoliko to je već razlog za brigu, objašnjava psihijatar Mimica. Dodaje i da su ti rani znakovi više namijenjeni tome da ih prepoznaju članovi obitelji i prijatelji. Jedan od prvih znakova je, naravno, poremećaj pamćenja te se razvija postepeno i najviše se zaboravljaju događaji koji su se nedavno dogodili. Zatim može doći do poteškoća u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti poput održavanje osobne higijene i poteškoće u snalaženju u domu ili na ulici. Kod nekih dolazi do poteškoća govora, čitanja i pisanja. To može biti zaboravljanje riječi u svakodnevnom govoru, zamjena istih riječi nekim sličnim riječima ili je možda izgovoreno nerazumljivo.
Jedan od znakova je i gubitak prostorne i vremenske orijentacije tako da se netko ne može sjetiti koji je dan, mjesec, godina ili se ne snalazi na mjestima koja su poznata. Kod nekih simptom može biti pogrešna procjena i odluka. Naprimjer kada netko ne razlikuje vrijednost novca ili se oblači neprimjereno za godišnje doba. Zatim dolazi do poremećaja apstraktnog mišljenja – nemogućnost ispunjavanja nekog formulara ili nerazumijevanje pojmova ‘rođendan’, ‘ljubav’ i slično. Učestalo gubljenje stvari, ostavljanje stvari na neuobičajenim mjestima i često traženje stvari po džepovima također mogu biti rani pokazatelji Alzheimera.
Jedan od znakova su i promjene raspoloženja i ponašanja, naprimjer prelazak s ljutnje na preveliku smirenost. Kod nekih dolazi do promjene osobnosti, od pretjerane sumnjičavosti, optuživanja okoline za otuđivanje stvari, do straha od svega u okolini. Još jedan od znakova je gubitak koncentracije i interesa za socijalne aktivnosti, osjećaj napuštenosti i prestrašenost. Psihijatar Mimica ističe i da obolijeva puno više žena nego muškaraca, a to je najviše zbog razloga što žene u prosjeku žive dulje.
Neformalni njegovatelji i stigma
Alzheimerova bolest prosječno traje dulje od deset godina. S obzirom na to da bolest utječe na svakodnevno funkcioniranje, to dovodi do ovisnosti o pomoći njegovatelja i obitelji. No, s vremenom dolazi do iscrpljivanja bližnjih, a to je najčešće obitelj oboljeloga. Kod neformalnih njegovatelja često se razvija sindrom izgaranja i zdravstvene tegobe uzrokovane stresom, kao posljedica dugotrajne brige o oboljelome, ističe psihijatar Mimica. Također, i financijsko iscrpljivanje obitelji nije rijetko te je zbog toga važno prepoznati neformalne njegovatelje osoba s demencijom. U skorijoj budućnosti trebalo bi se poraditi i na njihovoj edukaciji, poručuje psihijatar Mimica.
Što se tiče stigme oko Alzheimerove bolesti, ona je danas manja nego što je bila prije, a podignuta je i opća svijest o bolesti, poručuje psihijatar Mimica. Kontinuirano se provode edukacije i razne javnozdravstvene akcije upravo kako bi se podigla svijest o ovoj sve rasprostranjenijom bolešću. Naprimjer, inicijativu ‘Isprepletimo ruke’ pokrenula je udruga OZANA 2021. godine kroz Štrikeraj café, u suradnji s Klinikom za psihijatriju Vrapče.
Rukavić je pleteni ili kukičani tuljac u koji se s obje strane mogu staviti ruke. Ukrašen je s puno detalja, također pletenih ili kukičanih, s vanjske i unutarnje strane, koje oboljeli mogu istraživati i vrtjeti prstima. Osim što na oboljele djeluje utješno i umirujuće, stimulira njihovu motoriku i spoznaju. Tijekom cijelog rujna, mjeseca posvećenog Alzheimerovoj bolesti, u dvorištu Klinike postupno se postavljaju novi veliki pleteni rukavići, a svečano okupljanje na kojem će biti predstavljeni održat će se 23. rujna u 11 sati.
Nacionalna strategija
Svjetska zdravstvena organizacija je prije 11 godina demenciju proglasila javnozdravstvenim prioritetom i od onda je već više od 50 zemalja/regija izradilo svoje Nacionalne planove borbe protiv demencije. Hrvatska još uvijek nema službeno usvojenu Nacionalnu strategiju ili akcijski plan za borbu protiv Alzheimerove bolesti i drugih demencija, no pripremni radovi na tom planu traju više godina. Prijedlog nacrta strategije izrađen je uz stručnu potporu Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest, psihijatrije starije životne dobi HLZ-a i Hrvatske Alzheimer alijanse. Strategija je postavila tri glavna cilja: rano prepoznavanje bolesti, dostupnost lijekova i tretmana te uspostavu koordiniranog sustava potpore oboljelima i njihovim obiteljima, uključujući edukaciju i podršku neformalnih njegovatelja.
Psihijatar Mimica ističe da su u Hrvatskoj ostvareni brojni pozitivni pomaci – od uključivanja antidementiva na listu HZZO-a, razvoja specijaliziranih odjela i dnevnih bolnica za demenciju, preuređivanja postojećih Domova za starije da mogu primati osobe s demencijom, do pojačane edukacije zdravstvenih djelatnika. U Ministarstvu zdravstva 2023. godine osnovana je multiprofesionalna Radna skupina za izradu prijedloga nacrta Akcijskog plana za skrb osoba s demencijom koja se sastala desetak puta i isti izradila do konca 2023. godine. Od tada Akcijski plan se nalazi u proceduri i očekuje se da će u skorijoj budućnosti biti raspravljen u Saboru i usvojen.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
