Nove demografske mjere: Dva milijuna za povratak iseljenika

Ministarstvo demografije i iseljeništva uložit će ove godine 2 milijuna eura bespovratnih sredstava u povratak hrvatskih iseljenika i njihovu integraciju. Cilj je jačanje demografske obnove, ali i stvaranje poticajnijeg društvenog i gospodarskog okruženja. Financije su raspoređene kroz dva javna poziva koji su otvoreni do 20. travnja.

Integracija u društveni, gospodarski i kulturni život

Povratak iseljenika jedan je od prioriteta novih mjera Vlade za demografsku revitalizaciju. Njih je nedavno u Rijeci predstavio ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić. Tom prilikom naglasio je da je demografija postala 'jedan od najvećih izazova' države, o čemu smo pisali ovdje. Naveo je i da je tijekom 2025. godine zabilježen znatan iskorak u povratku iseljenih Hrvata, točnije 17.000 povrataka.

Jedan poziv namijenjen je organizacijama civilnog društva i javnim ustanovama. Financiraju se aktivnosti kojima će se povratnici uključiti u društveni, gospodarski i kulturni život u Hrvatskoj. Ukupni fond iznosi 700.000 eura, a za pojedinačni projekt se može dobiti između 4.000 i 30.000 eura. Moguća je prijava samo jednog projekta, samostalno ili s jednim partnerom, a svi detalji mogu se pronaći na ovoj web adresi.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Financira se poboljšanje uvjeta života povratnika

Drugim pozivom se cilja na unapređenje institucionalnih, stambenih, infrastrukturnih, obrazovnih, zdravstvenih i društvenih uvjeta za povratnike i useljenike. Država daje ukupno 1.300.000 eura poticaja. Od toga je 900.000 eura namijenjeno za jedinice lokalne samouprave, a 400.000 eura za područne, odnosno regionalne samouprave. Mogu dobiti od 5.000 do 50.000 eura, a svi detalji mogu se pronaći na ovoj web adresi.

Inače, prošle godine je u Hrvatskoj umrlo više od 20.000 osoba u odnosu na rođene. Točnije, rođeno je samo 32.991 djece, dok je umrlo ukupno 53.564 osoba, o čemu smo pisali ovdje. Usporedba s podacima iz 1950. godine pokazuje koliko stanovništvo stari. Tad je rođeno preko dvostruko više djece od broja umrlih, to jest bilo je čak novorođenih 95.560 u odnosu na 47.000 umrlih osoba, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, o kojima smo pisali ovdje.

Usprkos tome što je Hrvatska prošle godine imala rast stanovništva od 0,2 posto, trend starenja se nastavio. Prosječan stanovnik Hrvatske ima u prosjeku 44,5 godina, što našu zemlju svrstava među najstarije u Europi, o čemu smo pisali ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.