Bole vas leđa? Ne mirujte nego se pokrenite!

Vladimira Paleček
18. studenoga 2017.
Zdravlje
A- A+

Studije provedene među radno aktivnom populacijom pokazuju kako 80 posto osoba tijekom radnog staža završi na bolovanju zbog križobolje. Tu se nalaze i mlađe i starije osobe, kao i radno aktivni građani različitih zanimanja i duljine radnog staža, oni koji obavljaju uredski posao i većinom sjede za radnog vremena, kao i oni s višegodišnjim stažom na fizički zahtjevnijim poslovima. No bolna leđa često pogađaju i školarce, studente, trudnice, umirovljenike…

 

Većina akutnih bolova u donjem dijelu leđa nastaje kao posljedica ozljede mišića, ligamenata, zglobova ili diskova

Lumbalni dio kralježnice dobro je konstruirana struktura međusobno povezanih kostiju, zglobova, živaca, ligamenata i mišića koji rade zajedno kako bi nam pružili snagu i fleksibilnost. Međutim, ova složena struktura također je vrlo osjetljiva na ozljede i bol. Stoga, procjenjuje se, čak svaki četvrti čovjek pati od bolova u donjem dijelu leđa.

Uzroci bolova

Donji dio leđa podupire težinu gornjeg dijela tijela i pruža pokretljivost pri svakodnevnim kretnjama, poput savijanja. Mišići na leđima odgovorni su za savijanje i rotiranje kukova tijekom hodanja, kao i za podupiranje kralježnice. Živci u donjem dijelu leđa odgovorni su za mišiće zdjelice, nogu i stopala. Većina akutnih bolova u donjem dijelu leđa nastaje kao posljedica ozljede mišića, ligamenata, zglobova ili diskova.

Tijelo reagira na ozljedu upalom. Iako ne zvuči strašno, upravo nam upala može uzrokovati teške bolove. Naime, zbog same strukture kralježnice, u kojoj su isprepletene kosti, zglobovi, živci, ligamenti i mišići, mozgu je teško točno odrediti koji je uzrok boli. Primjerice, degenerirani ili razoreni lumbalni diskovi mogu izazvati isti osjećaj kao istegnuti mišići, stvarajući upalu i bolno mišićno grčenje na istom području. Mišići i ligamenti brzo se izliječe, dok razoreni diskovi mogu ili ne moraju. Vremenski tijek boli može puno pomoći u određivanju uzroka.

Što učiniti?

Odmah nakon ozljede ili napada bola u leđima, liječnici preporučuju analgetike ili lijekove protiv upale, poput aspirina i drugih nesteroidnih lijekova. Kod doista jakih bolova nužni su i jači lijekovi. Većina akutnih križobolja smiri se unutar dva tjedna, nakon čega je potrebno rehabilitirati oslabljenu muskulaturu trupa zbog bolova i dugotrajna mirovanja, a s ciljem jačanja mišićnog potpornja kralježnice. Vježbe možete započeti i kod kuće. U slučaju kronične križobolje, pak, trebat ćete promijeniti svakodnevni način života, kako bi se prevenirala nova bolna epizoda. Uz to, preporučuje se svakodnevno vježbati i održavati snagu mišića trupa i pokretljivost kralježnice, paziti

na dodatna opterećenja kralježnice prilikom nošenja i podizanja tereta te izbjegavati dulje stajanje i sjedenje. Stručnjaci iz područja tjelesne kulture tvrde kako je za 80 do 90 posto problema s bolovima u leđima zapravo odgovorno oslabljeno i opušteno mišićje. To su mišljenje prihvatili i liječnici koji danas, umjesto mirovanja, preporučuju redovitu tjelovježbu.

Vježbajte kad vama odgovara i izvodite samo ono što vam je ugodno. Ne iscrpljujte se

Vježbanje i istezanje

Nužno je ojačati trbušne mišiće kako bi se spriječili bolovi u donjem dijelu leđa. “Trbušnjaci” su najlakša i najdjelotvornija vježba koju možete izvoditi. Lezite na leđa podignutih koljena sa stopalima na tlu. Prekrižite ruke na prsima i polako dižite glavu, ramena i gornji dio leđa. Donji dio leđa je na tlu, a trbušnim mišićima odižete gornji dio tijela i izdahnete. Polako spustite gornji dio tijela ponovno na pod. Ponavljajte što dulje možete.

Napomena: Vježbajte kad vama odgovara i izvodite samo ono što vam je ugodno. Ne iscrpljujte se.

Blago istezanje također će olakšati bol i ukočenost u leđima. Legnite na leđa s jednom nogom podignutom, dok je druga na tlu, savijena u koljenu. Blago povucite prema prsima nogu savijenu u koljenu pazeći pri tome da se donji dio leđa ne odiže od podloge. Zadržite taj položaj deset sekundi, a zatim ponovite isto drugom nogom, najmanje deset puta.

Pomoć iz prirode

Za blaže ali trajne bolove, postoji određeni broj biljnih izvora koji mogu pomoći.

CRVENA (LJUTA) PAPRIKA

Paprika sadrži čudesnu kemikaliju koja oslobađa bola: kapsaicin. Toliko je moćan da već i njegova mala količina predstavlja aktivni sastojak nekih snažnih farmaceutskih analgetika za vanjsku upotrebu. Nije točno poznato je li učinkovitost crvene paprike posljedica snage kapsaicina u sprječavanju osjeta bola, njegove sposobnosti u izazivanju izlučivanja tjelesnog endorfina koji ublažava bol, njegovih salicilata ili pak kombinacije sva ta tri obilježja. No čini se kako je uistinu djelotvorna. Stoga, jednostavno koriste papriku. Možete je zgnječiti i utrljati izravno na bolno mjesto, no možete uzeti i bilo koju bijelu kremu za čišćenje kože i u nju umiješati dovoljno praha crvene paprike, dok ne dobije ružičastu boju. Bez obzira koristite li kremu ili zgnječenu ljutu papriku, nakon upotrebe obvezno dobro isperite ruke, kako vam smjesa ne bi dospjela u oči. Također, kako su neki ljudi vrlo osjetljivi na ovu supstanciju, prethodno ispitajte njezino djelovanje na maloj površini kože, kako biste se uvjerili možete li je koristiti bez dodatnih komplikacija. Ukoliko vam iritira kožu, prekinite s upotrebom.

VRBA

Vrba (Salix alba) je svojevrstan prirodni aspirin. Naime, aspirin koji danas poznajemo prvobitno je dobivan upravo iz biljnog izvora; izdvajao se iz sastojaka poznatih pod nazivom salicilati, koji se prirodno nalaze u kori vrbe, te u končari (Filipendula ulmaria). Od svake od tih biljaka može se pripraviti čaj za ublažavanje bolova. Mnoge biljke bogate salicilatima također sadrže metil-salicilat, spoj sličan aspirinu i posebno ugodnog mirisa, poput kore breze, koju su Indijanci nekoć koristili za pripravljanje čaja ili ga nanosili izvana i time liječili jaku križobolju. Možete pripraviti takav čaj, tako što ćete ubaciti otprilike šaku brezove kore u šalicu ili dvije uzavrele vode i ostaviti oko deset minuta.

Napomena: ukoliko ste alergični na aspirin, vjerojatno ne biste trebali koristiti ni biljke slične aspirinu.

ČEŠNJAK

Narodna medicina za bolna leđa preporučuje univerzalni lijek – češnjak. Na ulju propržite desetak češnjeva češnjaka, stavite ih u pamučnu krpu i potom oblog postavite na bolno mjesto. Ostavite da stoji najmanje tri sata, a terapiju ponavljajte nekoliko dana uzastopno. Najbolji rezultat, savjetuje se, postići ćete ako uz to pijete i napitak od češnjaka i mlijeka. Napravite ga tako što ćete sitno izgnječiti četiri češnja i pomiješati sa 200 ml mlijeka, a potom tekućinu staviti na vatru dok ne proključa. Kako biste neutralizirali okus, napitku možete dodati med.

ARNIKA

Gel ili krema od arnike (Arnica montana) olakšava bol u mišićima i djeluje protuupalno. Također će ubrzati proces liječanja. Utrljajte mast u donji dio leđa tri do četiri puta na dan dok se bol ne smiri.

Upozorenje: ne stavljajte arniku na oštećenu kožu!

AROMATERAPIJA

Kad se početna upala smiri, priredite vruću aromaterapijsku kupku koja liječi i ublažava bol. Gorka sol djeluje opuštajuće, mažuran ublažava bol, od ružmarina popušta mišićna ukočenost, a lavanda je blagi sedativ.

Uzmite:

20 g gorke soli

5 kapi eteričnog ulja mažurana

5 kapi eteričnog ulja ružmarina

5 kapi eteričnog ulja lavande

Pomiješajte sastojke i stavite u kadu s vrućom vodom. Ostanite u kupki 20 minuta.

Izvori:

www.spine-health.com

James A. Duke “Zelena ljekarna” (Marijan tisak, Split, 1999.)

Laurel Vuković i urednici časopisa Natural Health Magazine “Prirodni lijekovi” (Mozaik knjiga, Zagreb, 2005.)

 

 

 

Bole vas leđa? Ne mirujte nego se pokrenite!
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap