Albert Einstein jedan je od najpoznatijih i najprepoznatljivijih znanstvenika u povijesti čovječanstva. U ranom djetinjstvu nije sve bilo bajno, relativno je sporo naučio pričati i bio je sklon šaputanju pa mu je njegova sluškinja nadjenula nadimak “budalica”.
Foto: Albert Einstein
Rođen je u Ulmu na današnji dan 1879. godine u židovskoj obitelji. Djetinjstvo je proveo u Münchenu gdje je njegov otac vodio malu radionicu elektroničkih strojeva. U ranim tinejđerskim godinama razvio je strast prema glazbi, a svirao je violinu. U glazbi nije uživao sve dok nije čuo Mozarta, za čiju glazbu je rekao da je “toliko čista i lijepa kao da je ona kao odraz unutarnje ljepote samoga svemira”.
Trnovit obrazovni put i bogata znanstvena karijera
Čovjek bi očekivao da će Einsteinova znanstvena karijera ići puno glađe nego što je to zaista bilo. Kao 16-godišnjak započeo je samostalni život – srednju školu završio je u Aarau, a višu tehničku u Zürichu. Bio je vrlo radoznao tip, a najviše su ga zanimale fizika i matematika. Način predavanja mu se nije osobito svidio te je fiziku počeo proučavati samostalno.
Diplomirao je 1900. godine, no zbog prepirke s nastavnicima nije dobio preporuku za zvanje sveučilišnog profesora. Umjesto toga, prihvatio je činovničku poziciju u uredu za patente u Bernu 1903. godine, samo dvije godine prije nego će predstaviti svoju posebnu teoriju relativnosti, koja je iznjedrila najpoznatiju jednadžbu na svijetu, E=mc2.
Tek 1909. godine ponuđena mu je prva akademska pozicija koju je odbio zbog nedovoljno velike plaće. Sljedeće godine pristao je na prvi stalni akademski posao
na sveučilištu u Zürichu. Svjetsku slavu stekao je tek nakon Prvog svjetskog rata kada je njegova teorija relativnosti postala fokusom u svijetu znanosti. Nobelovu nagradu dobio je 1921. godine, međutim, u Njemačkoj su njega i njegovu teoriju ismijavali jer je bio židov. Vrhunac nacističke netrepeljivosti prema Einsteinu dogodio se 1933. godine, kada su mu oduzete sve znanstvene titule.
Preselio se u SAD, a predavao je na Sveučilištu u Princetonu. Kao žrtva antisemitizma, otvoreno se zalagao za građanska prava, a bio je veliki zagovornik nenasilja i vegetarijanstva. Objavio je preko 300 znanstvenih radova i pomogao je u populariziranju znanosti. Iako su njegovi znanstveni radovi “teško štivo” za prosječnog čovjeka, njegov doprinos znanosti je golem, i opravdano ga svrstavamo u sami vrh najboljih znanstvenika u povijesti ljudske civilizacije.
Einstein je umro 1955. godine u Princetonu.
_____________________________
Pročitajte što se dogodilo jučer [13.3.] na linku ovdje.
