Koliko trošimo na socijalne naknade? Hrvatska je lani u EU imala najveći skok

Za socijalne naknade Hrvatska izdvaja sve više sredstava, a glavni razlog povećanja rashoda za pomoći građanima je inkluzivni dodatak. Potvrđuje to i europska statistika za 2025. kada je upravo naša zemlja među svim članicama najviše povećala rashode za socijalne naknade. 

Na socijalne naknade trošimo ispod prosjeka EU-a 

Ukupni rashodi za  socijalne naknade u EU dosegli su 5,183 milijarde eura u 2025. godini, što je povećanje od 4,9 posto u usporedbi s 2024. godinom. Podaci pokazuju da su rashodi za socijalnu zaštitu predstavljali 27,5 % BDP- a Europske unije, a što ukazuje na smanjenje od 0,2 postotna boda u usporedbi s prethodnom godinom. Dakle, rasle su socijalne naknade, ali još više je rastao BDP. 

Među zemljama EU-a, rashodi za socijalnu zaštitu u udjelu BDP-a bili su najveći u Austriji (32,4 %), Finskoj (32,2 %) i Francuskoj (32,1 %), dok su najniži bili u Irskoj (11,7 %), Malti (13,8 %) i Mađarskoj (16,7 %). Hrvatska je pak lani za socijalne naknade izdvajala manje od europskog prosjeka, manje od četvrtine BDP-a. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Najveće rashode na razini EU-a činile su naknade za starost, 2.152 milijarde eura, odnosno 41,5 % ukupnog iznosa i naknade za zdravstvenu skrb, 1.556 milijardi eura, odnosno 30 posto. Ostale kategorije uključivale su naknade za invaliditet, preživjele, obitelj i djecu, nezaposlenost, stanovanje i socijalnu isključenost.

Rashodi lani najviše skočili u Hrvatskoj 

Rashodi za socijalnu zaštitu porasli su u svim zemljama EU-a. Najveći porast u usporedbi s 2024. godinom zabilježen je u Hrvatskoj (15,4 %), Bugarskoj (12,1 %) i Litvi (11,6 %), dok je najmanji porast zabilježen u Grčkoj (0,6 %), Rumunjskoj (0,7 %) i Finskoj (1,3 %). Ove brojke temelje se na ranim procjenama rashoda za socijalnu zaštitu koje je nedavno objavio Eurostat. Obuhvaćaju glavne pokazatelje Europskog sustava integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS) i zemlje izvjestiteljice ih dobrovoljno dostavljaju.

Inkluzivni dodatak u Hrvatskoj dobiva oko 239.000 građana, od čega je oko 123.000 starije od 65 godina. Pomoć je uvedena 1. siječnja 2024. godine, a broj korisnika konstantno raste. Rashodi za inkluzivni dodatak rebalansom državnog proračuna skočili su ove godine na 1,18 milijardi eura, što je čak 18,6 posto više novca nego što je bilo planirano. Riječ je o nevjerojatnih 185 milijuna eura više od planiranog, o čemu smo pisali ovdje. Ministar Alen Ružić najavio je izmjene Zakona o inkluzivnom dodatku uz strože kriterije pa će pomoć moći dobiti samo oni kojima je doista i potrebna.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.