[13.5.] Dokaz njegove veličine: Ove 4 stvari niste znali o pokušaju ubojstva pape Ivana Pavla II.

Na današnji dan 1981. godine, jedan od najomiljenijih papa u povijesti upucan je četiri puta na Trgu svetog Petra u Vatikanu. Upucao ga je Turčin Mehmet Ali Agca, koji je istog dana uhićen i ubrzo osuđen na doživotni zatvor.

Ovaj događaj šokirao je svjetsku javnost, a općepoznata je stvar kako je papa svojem nesuđenom ubojici oprostio. Posjećivao ga je u zatvoru, a na koncu su postali i prijatelji. Mehmet Ali Agca je 2000. godine, na nagovor pape, primio oprost od tadašnjeg predsjednika Carla Azeglia Ciampia, a atentator je deportiran u Tursku.

No, cijeli slučaj je dosta mutan

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

1. Ubojica je, u panici, zaboravio detonirati bombu

Mehmet Ali je svoj put u Italiju krenio gotovo godinu dana prije atentata. Mijenjao je svoj identitet često i zadržavao se u raznim zemljama kako bi detektivima bilo teško odrediti njegovo polazište – Bugarska Sofia. U Rim je stigao tri dana prije atentata, a tamo je surađivao s trojicom pomagača, još jednim Turčinom i dvojicom Bugara koji su trebali sudjelovati u atentatu.

Nakon što je ispalio četiri hitca, na Trgu sv. Petra nastala je ogromna panika. Mehmet je krenuo bježati, ali su ga zaustavili šef vatikanske straže i jedna časna sestra. U nastalom kaosu, pomoćnici su pobjegli bez ispaljenog hica, a zaboravili su detonirati bombu koja bi, da je eksplodirala, imala dalekosežne posljedice.

2. Turska mafija koja djeluje u Bugarskoj odgovorna za atentat

Cijeli atentat je režiran iz Sofije, a glavni i odgovorni je mafijaš  Bekir Çelenk. Plan je bio sljedeći: nakon što Mehmet krene pucati, trebali su mu se pridružiti pomagači koji su strateški bili smješteni po cijelom trgu.

Nakon pucnjave, plan je bio pobjeći u bugarsko veleposlanstvo gdje bi, navodno, bili sigurni. Postoji niz glasina kako je iza napada stajao tadašnji KGB, ruska špijunska služba i špijunska služba Istočne Njemačke. I sve to, navodno, jer je papa podržavao pokret solidarnosti u Poljskoj, koji je predstavljao problem za Sovjete u istočnoj Europi.

3. Papa i njegov odnos s nesuđenim atentatorom

Mehmet je kao jedan od svojih razloga za pokušaj ubojstva, između ostalog, rekao i ovo: “Meni je papa inkarnacija cijelog kapitalizma”.

Odmah nakon pokušaja atentata, papa Ivan Pavao II. je zamolio ljude “da se mole za njegovog brata [Mehmeta Agcu]… kojem sam iskreno oprostio…”. Tri godine kasnije, sastali su se privatno u rimskom zatvoru Rebibbia, gdje je Agca služio svoju kaznu. Agca je navodno poljubio papin prsten na završetku njihovog razgovora, što su neki protumačili kao sakrament ispovijedi.

Papa je također ostao u kontaktu s obitelji ubojice tokom svih godina. Upoznao je njegovu majku 1987. i njegovog brata, Muezzina Agcu, 1997. godine.

U jeku papine bolesti u veljači 2005. godine, Agca je poslao pismo papi gdje mu je zaželio brz oporavak.

4. Ukazanje u Fatimi povezano s pokušajem ubojstva?

Papa je 2000. godine objavio “Treću tajnu Fatime”, u kojoj je, navodno, pokušaj ubojstva bio predskazan. Tri tajne Fatime sadrže niz apokaliptičnih vizija i proročanstava koja su navodno dana tri mladim portugalskim pastirima, Luciji Santos, i njenim rođacima Jacinti i Franciscu Martu. Oni tvrde kako se Djevica Marija ukazala šest puta u Fatimi između svibnja i listopada 1917. godine.

Od stotine “ukazanja” koje je katolička crkva istražila, samo dvanaest ih je priznato, a Fatima je jedna od njih.

Pokušaj atentata odrađen je na današnji datum, a u istom datumu se navodno dogodilo i prvo ukazanje u Fatimi. Taj događaj je papa uvijek smatrao važnim, a činjenicu da je preživio je pripisao Djevici Mariji.

___________________________

Pročitajte što se dogodilo jučer [12.5.] na ovom linku.