Priče Psihologinja o prijateljstvu u trećoj dobi: 'Vrijedi ga obnoviti, a i upoznati nove ljude'

Psihologinja o prijateljstvu u trećoj dobi: 'Vrijedi ga obnoviti, a i upoznati nove ljude'

Ivana Moslavac
Ivana Moslavac

30. srpanj 2026.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Psihologinja o prijateljstvu u trećoj dobi: 'Vrijedi ga obnoviti, a i upoznati nove ljude'

Psihologinja Jasminka Despot Lučanin, stariji prijatelji u šetnji| Foto: Privatna arhiva/Canva

Prijatelji su bitan oslonac u kriznim situacijama tijekom života, ističe psihologinja. Treba njegovati stara prijateljstva, ali i upoznati nove ljude.

Prijateljstvo je važno tijekom cijelog života, pod starije dane jednako kao i u mladosti. Od najranijeg djetinjstva do starosti, prijatelji su vrijedan izvor socijalne podrške. Odnosi s ljudima u okolini, više ili manje bliskima, pružaju podršku za razne životne situacije, istaknula je psihologinja Jasminka Despot Lučanin na Međunarodni dan prijateljstva koji se slavi 30. srpnja svake godine.

'Prijatelji su oslonac u kriznim situacijama' 

Prijatelji su oslonac u raznim kriznim situacijama, s njima se razgovara o onome što pojedinca muči, ali su tu i za zabavu, kako bi u društvu proveli kvalitetno vrijeme. Prijateljstvo se tijekom života ne mijenja, ali se mijenja način na koji se ostvaruje i okolnosti u kojima se prijateljstvo održava, objasnila je psihologinja Despot Lučanin. Umirovljenice Marica, Zdenka i Brigita prijateljstvo njeguju već 30 godina, o čemu čitajte ovdje.

– Prijatelji su tu obično prvi pri ruci, važni sudionici naše socijalne mreže koja objedinjuje odnose s ljudima koji su nam više ili manje bitni. Tijekom našeg razvoja, odnosno odrastanja se mijenja način ostvarenja prijateljstva, dok je značaj prijateljstva podjednako važan tijekom cijelog života. U srednjoj dobi se prijateljstva iz grupa pretvaraju u prijateljstva parova. Kako idu prema starosti, ljudi zapravo počinju gubiti prijatelje, mnogi se razbolijevaju, postaju nemoćni, umiru, dakle jednostavno se smanjuje njihov broj i svako prijateljstvo postaje time vrjednije, naglasila je.

Stariji ljudi su i efikasni, objašnjava psihologinja, ne žele trošiti suvišnu energiju na ono što im je teško ostvariti ili što zahtijeva puno vremena jer više nemaju previše energije ni životnog vremena. Starijima su bitne osobe s kojima imaju vrlo bliske odnose pa makar to bila jedna, dvije ili tri osobe. U starosti se bitno smanjuje 'mreža' prijatelja, dovoljan je vrlo mali broj prijatelja, ali su to većinom pouzdani prijateljski odnosi, zaključila je Despot Lučanin i ponovila da se na taj način kroz životni vijek mijenja način ostvarenja prijateljstva.

Stariji često postanu jako dobri prijatelji sa susjedima 

Prijatelji su jako važni i za očuvanje zdravlja u starijoj dobi, psihičkog, ali nekada i fizičkog. Kada starijim osobama slabi tjelesno zdravlje, kada su sve teže pokretni, razbole se, teško im je izlaziti iz kuće, kada im treba donijeti nešto iz dućana ili ljekarne, osim obitelji, obično priskaču prijatelji, ali i susjedi koji često postaju prijatelji. Psihologinja Despot Lučanin smatra da su prijatelji posebno važni za psihičko zdravlje, jer puno starijih koji se ne druže postaju usamljeni, što često može odvesti i do depresije, koja je jedan od najučestalijih psihičkih poremećaja u starijoj dobi.

– Kada su stariji sami kod kuće cijeli dan, ne mogu im doći djeca koja rade, tu su susjedi blagodat ili prijatelji koji su relativno blizu i koji su također spremni priskočiti. Dakle, nije rijetko da se posebno sprijatelje sa susjedima, a oni im ujedno postaju i jako dobri prijatelji. To je jedna praktična strana koja jako olakšava život onih ljudi koji imaju narušeno tjelesno zdravlje… Imamo i obitelj, ali s prijateljima dijelimo slična životna iskustva i sjećanja. S djecom i unucima možemo dijeliti puno toga, ali možda ne baš do kraja jer nas proglase dosadnima, da su to teme koje danas više ne vrijede, da ih gnjavimo, nemaju oni vremena to slušati i tako dalje. Klasična priča o svakoj obitelji. Prema tome, ako izgubimo prijatelja, prijeti razvijanje osjećaja usamljenosti. Osjećaj usamljenosti vodi i do izolacije, osoba ostaje sama u kući, gubi volju za bilo kakve aktivnosti. To je dobar uvod da stariji odu u depresiju, pojasnila je psihologinja.

'Ponekad treba učiniti prvi korak i javiti se nekome'

Nekim starijima osobama teže se sprijateljiti, ali tu mogu pomoći i aktivnosti koje su osmišljene posebno za starije, koje sada postoje i u većim i manjim gradovima. To mogu biti razne edukacije, događanja u knjižnici, zabavne aktivnosti, informatičko opismenjavanje ili kreativno izražavanje. U sklapanju prijateljstava danas koriste i društvene mreže putem kojih se mogu upoznati novi ljudi. Služe i za povezivanje sa starim prijateljima ili poznanicima. Umirovljenica Mirjana svaki Osmi mart slavi s prijateljicama, a što nam je još rekla pročitajte ovdje.

– Najteže je učiniti prvi korak, izaći iz kuće, krenuti ako nemate nikoga da ide s vama, da vas prati i pravi vam društvo. Lakše nam je ako idemo s nekim u paru, no ako želimo živjeti u starosti kvalitetno moramo se nekako potruditi, sami sebe motivirati da izađemo iz kuće. Danas nam društvene mreže pružaju čitav niz mogućnosti za komunikaciju s ljudima. Zgodno je prisjetiti se nekih starijih prijatelja iz mladosti koje godinama nismo čuli, danas ćete lako pronaći putem mreža gdje su ti ljudi ili neku informaciju o njima. Ponekad treba učiniti prvi korak pa se javiti nekome koga nismo možda 20, 30 godina čuli. Iznenadit ćete se, ona druga osoba je možda u sličnoj situaciji kao i vi i bit će joj drago da ste se javili tako da ne morate nužno izlaziti iz kuće da bi s nekim bili u komunikaciji, rekla je psihologinja.

'Dok god smo živi, vrijedi čuvati i njegovati prijateljstvo'

Sve više starijih, novije generacije ljudi koji ulaze u starost, sve su informatički pismeniji, kaže psihologinja. Za starije koji se ne znaju služiti internetom, u tome mogu biti 'korisni' i mlađi članovi obitelji.

– Često čujem od mladih ljudi, 'moja baka ne želi ni čuti za društvene mreže, ne zna se služiti internetom', onda im ja obično kažem pa pomozite im, naučite ih, pokažite im, dakle tu se opet postiže nekakva vrijednost te međugeneracijske komunikacije… Ako vam ne odgovara neka osoba, ako mislite da ste ipak krivo procijenili naravno da nećete održavati dalje taj odnos. Vrijedi se pomaknuti, potaknuti da obnovimo neka stara prijateljstva ili upoznamo neke nove ljude pa pokazat će se vremenom je li nam netko iz te skupine novih ljudi blizak, kazala je psihologinja.

Prijateljstvo je izuzetno vrijedno, daje snagu, veći osjećaj kontrole nad životom i pruža zadovoljstvo, naglasila je psihologinja Despot Lučanin i pozvala starije da se jave svojim prijateljima.

– Dok god smo živi, vrijedi čuvati i njegovati prijateljstvo, a u starijoj dobi vrijedi ih i obnavljati. Na Međunarodni dan prijateljstva, probajte nazvati nekog od prijatelja, nekadašnjih prijatelja koje možda niste godinama čuli niti vidjeli, možda provedete ugodnih nekoliko minuta u razgovoru s tom osobom, zaključila je psihologinja.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.