Posjetili smo Botanički vrt u Zagrebu: 'Puno je biljaka koje smo imali kod baka i djedova'

Prava oaza u srcu Zagreba je Botanički vrt Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu. Nalazi se nedaleko Glavnog kolodvora, a u njemu 'živi' čak više od 7.000 biljnih vrsta iz Hrvatske i drugih krajeva svijeta. U ovaj zeleni kutak u centru glavnog grada zalaze i mnogi umirovljenici kojima je ulaz besplatan. Razgovarali smo s voditeljem zagrebačkog Botaničkog vrta Vanjom Stamenkovićem.

'Jedan hrast stariji je od Botaničkog, ima oko 150, 160 godina' 

Botanički vrt u Zagrebu otvoren je 1889. godine pa ga tako već desetljećima posjećuju brojni ljubitelji prirode, među kojima je i puno starijih osoba. Gledajući danas, godina otvorenja bila je posebno zanimljiva jer su na mjestu Botaničkog vrta bila kukuruzišta i polja, objasnio nam je voditelj Stamenković.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Koncept i ideja Botaničkog vrta tijekom godina nisu se puno mijenjali, pojasnio je, i zato je zakonom zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture, a dio je i Zelene potkove, urbanističke cjeline koja se sastoji od niza trgova-perivoja u Donjem gradu.

Botanički vrt u Zagrebu nema samo lijepe zbirke biljaka, već ga čini i povijesna arhitektura i fotografije. Promijenili su se neki dijelovi vrta zbog Drugog svjetskog rata, kada je bilo bombardiranje Zagreba. Ciljali su ustašku zgradu, ispričao je voditelj Stamenković, pri čemu je stradao i Botanički vrt.

– Uglavnom je sve što se sada vidi sađeno nakon 1946., samo je nešto starih stabala od prije. Ostalo je nešto stakleničkih vrsta, staklenici nisu stradali u bombardiranju, što je zanimljivo, kao i neke vrste sukulenata. Tri velika močvarna čempresa su iz 1900-ih godina, platane s kraja 19. stoljeća i jedan hrast koji je stariji od vrta, ima oko 150, 160 godina, rekao je voditelj Botaničkog vrta. 

'Stariji su počeli više dolaziti, s unucima...'

Umirovljenici ne plaćaju ulaz u Botanički vrt, već u ljepotama mogu uživati besplatno. Voditelj Botaničkog vrta Vanja Stamenković rekao je da godišnje dođe od 100.000 do 115.000 posjetitelja među kojima je i puno stranaca. Što se tiče starijih građana, čine oko 20 posto posjeta. Iako u centru Zagreba nema više toliko starijih ljudi, dolaze i iz daljih kvartova, istaknuo je Stamenković i ispričao kako stariji i mlađi imaju različito viđenje o 'urednosti' i uređenju.

– Otkako im je besplatan ulaz, stariji su počeli malo više dolaziti, s unucima, dolaze i prijateljice... Stariji ne razumiju zašto naša polja u arboretumu nisu uvijek pokošena. To je jedan starinski odgoj, ako nije pokošeno, nije uredno, što automatski znači da smo jako lijeni, što nije točno. Pokušavamo provesti edukaciju, mlađi to razumiju, to je inicijativa 'let it grow', da bi se obogatili biljnim i životinjskim vrstama kako bi došle i ptice, oprašivači..., kazao je voditelj Stamenković.

'Fikus su sve naše bake imale u domovima' 

Kako je u Botaničkom vrtu više od 7.000 različitih biljnih vrsta, ima i puno biljaka koje stariji prepoznaju jer su one uvijek bile prisutne u domovima, primjerice fikus s velikim zelenim listovima. Fotografkinje Slavka Pavić (97) i Julija Domac (70) često dolaze u Botanički vrt, a što su nam rekle možete pročitati ovdje. 

– Mislim da su fikus sve naše bake imale u domovima. Danas je sve manje vrtova, ali su se nekad uzgajale dalije, imaju jako lijepi cvijet, zatim ljiljani... tu su i aspidistre koja podnosi zanemarivanje, sušu i mrak, danas je se više ne može naći na tržištu. Puno je tih biljaka koje smo prije imali kod baka i djedova u domovima, ali mislim da se i ponovno otkrivaju, naglasio je voditelj Botaničkog vrta Stamenković.

 'Nastojimo sve vratiti da izgleda kao nekada'

Botanički vrt iako nije prevelik, ističe voditelj Stamenković, ima jako puno posla. Svatko tko je imao, zna da vrt traži roba, a ne vlasnika, pojasnio je. Imaju mnoštvo posebnih biljki i zbirki o kojima treba voditi brigu, ali imaju sve manje djelatnika. Mnogi od njih su i stariji pa im nije lako raditi, a u svemu im nasreću pomažu studenti sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

– Vrlo su vrijedni, ali su u određenim godinama, teško im je izdržati i ove oluje, treba sve nakon njih pregledati i očistiti, to je težak posao. Svake godine uspijemo još nešto novo napraviti. Sve što obnavljamo je pod strogim nadzorom konzervatora i nastojimo vratiti sve da izgleda kao nekada, zaključio je voditelj Botaničkog vrta Stamenković. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.