Direktorica Volonterskog centra: 'Mnogi stariji su volontiranjem opet pronašli pripadnost'

Međunarodni dan Crvenog križa je svake godine 8. svibnja, a krenuo je i Tjedan ove humanitarne organizacije kojoj je u središtu humanost, solidarnost i nesebična pomoć onima kojima je pomaganje potrebno. Izvršna direktorica Volonterskog centra Zagreb, Dunja Hafner povodom toga za portal Mirovina.hr rekla je koliko je volontiranje u društvu važno, što pomaganje 'donosi' starijima, a otkrila je i svoje iskustvo u volonterskom radu. 

'Iskustvo, znanje i vrijeme starijih su neprocjenjivi resursi' 

Volontiranje doprinosi društvu na mnogo razina, i upravo je to njegova najveća vrijednost. Često se volontiranje promatra samo kao pomoć onima kojima je potrebna podrška, no njegov je učinak puno širi i dublji. Na individualnoj razini ono osnažuje ljude, vraća osjećaj svrhe, povezanosti i korisnosti. Na razini zajednice gradi povjerenje, solidarnost i osjećaj da nitko nije sam. Na društvenoj razini volontiranje stvara humanije i otpornije društvo, ono u kojem ljudi ne okreću glavu od tuđih potreba, nego aktivno sudjeluju u stvaranju promjena, kaže nam gospođa Hafner i ističe kako je posebno važno govoriti o doprinosu volontiranja starijim osobama.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Stariji građani često se suočavaju s usamljenošću, izolacijom i osjećajem da ih društvo više ne vidi ni ne treba. Volonterski programi tada postaju puno više od praktične pomoći. Oni postaju prostor susreta, razgovora i ljudske bliskosti. Nekome će možda najveća pomoć biti odlazak u trgovinu ili pratnja liječniku, ali vrlo često ono što ljudima najviše nedostaje jest osjećaj da ih netko sluša i da su nekome važni, kazala je. 

Volontiranje vraća dostojanstvo i osjećaj pripadnosti. Istovremeno, starije osobe nisu samo korisnici volontiranja, nego i iznimno važni volonteri. Njihovo životno iskustvo, znanje i vrijeme koje mogu posvetiti zajednici neprocjenjivi su resursi. Kada društvo prepozna potencijal starijih osoba, tada volontiranje postaje alat međugeneracijskog povezivanja i rušenja stereotipa o starenju, pojasnila je izvršna direktorica zagrebačkog Volonterskog centra.

'Ostali su jer su i sami dobili nešto važno' 

Osjećaj pomaganja teško je opisati jednom riječju, ističe Hafner. Smatra da nije riječ samo o zadovoljstvu, već da je to osjećaj smisla. U vremenu u kojem su ljudi često otuđeni, ubrzani i usmjereni isključivo na vlastite obaveze, volontiranje čovjeka vraća onome što je suštinski ljudsko, povezanosti s drugima. Udruga Krugovi objavila je edukativni video koji se bori protiv usamljenosti starijih osoba, a možete ga pronaći ovdje.

– Mislim da zaista jest istina da osoba koja pomaže često dobiva više nego što daje. Dobiva osjećaj svrhe, zahvalnosti, perspektive i unutarnjeg ispunjenja. Kroz volontiranje ljudi često razvijaju empatiju, strpljenje, razumijevanje i osjećaj zajedništva koji im nedostaje u svakodnevnom životu. Ponekad jedan razgovor ili jedna mala gesta ostanu s vama puno dulje nego što ste očekivali. Ljudi koji volontiraju često kažu da su krenuli kako bi nekome pomogli, a ostali jer su i sami dobili nešto važno za sebe, naglašava. Umirovljenice Ružica Antolić (81) i Jasenka Zdelar (67) veliki su dio svog života posvetile volontiranju, o čemu čitajte ovdje. 

'Volontiranje podsjeća da zajednica postoji samo kada ljudi brinu jedni o drugima'

Gospođa Hafner ističe da ju je iskustvo u volonterskom radu oblikovalo profesionalno, ali je utjecalo i na njen pogled na društvo. Kroz rad u Volonterskom centru Zagreb imala je priliku upoznati velik broj ljudi koji su volontiranjem mijenjali ne samo živote drugih, nego i vlastite živote. Vidjela je mlade ljude koji su kroz volontiranje prvi put osjetili da mogu doprinijeti zajednici, osobe koje su pronašle novu profesionalnu ili životnu motivaciju, ističe, kao i starije građane koji su upravo kroz volontiranje ponovno pronašli osjećaj pripadnosti i aktivne uloge u društvu. Socijalna pedagoginja Angelina Krsnik iz udruge Pragma ističe da im se često javljaju umirovljenici koji su usamljeni, o čemu čitajte ovdje. 

– Ono što me posebno fascinira jest koliko volontiranje otvara prostor za autentične ljudske odnose. U svijetu u kojem se često naglašava individualizam, volontiranje podsjeća da zajednica postoji samo onda kada ljudi brinu jedni o drugima. Tijekom godina svjedočila sam brojnim situacijama u kojima su male volonterske akcije imale ogroman učinak na nečiji život. Upravo zbog toga vjerujem da volontiranje nije dodatak društvu, nego jedan od temelja zdravog i povezanog društva, zaključila je Hafner. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.