Usamljenost tijekom blagdana: 'Stariji nam kažu da nemaju s kime razgovarati'

Socijalna pedagoginja Angelina Krsnik iz udruge Pragma ističe da im se javljaju umirovljenici koji su usamljeni, kažu im da nemaju s kime razgovarati, a često je to izraženo tijekom blagdana. To nije normalna posljedica starenja, već očiti znak nedostatka kontakta i osjećaja kod starije osobe da je nekome važna. Savjetuje ih da nazovu svoje prijatelje, druže se na adventskim slavljima, uključe u događaje lokalne zajednice i kuhaju blagdanska jela s djecom i unucima.

Stiže blagdansko razdoblje, a mnoge starije osobe znaju se osjećati usamljeno jer žive same, a djeca i unuci žive daleko ili im dolaze rijetko. Kada je riječ o usamljenosti, često se u današnjem društvu smatra da je to ili usputan osjećaj ili normalna posljedica starenja, no to nije tako, upozorava socijalna pedagoginja Angelina Krsnik iz Udruge Pragma.

‘Usamljeni su najčešće nezahtjevni pojedinci’

Usamljenost je duboko ljudsko iskustvo koje, pogotovo u starijoj dobi, može imati značajne posljedice na zdravlje i dobrobit pojedinca. Usamljeni ljudi nisu oni koji govore o svojoj boli, to su najčešće nezahtjevni pojedinci koji ne žele nikoga opterećivati. Često im je neugodno priznati da im nedostaje dodir, kontakt ili osjećaj da su nekome važni, što uzrokuje povlačenje u osamu. Udruga Krugovi objavila je edukativni video koji se bori protiv usamljenosti starijih osoba, o čemu smo pisali ovdje.

– Osjećaj da smo ‘nekome na teret’ često je stereotipno razmišljanje u starijoj životnoj dobi. Pojavljuje se osjećaj da trebamo zauzimati manje vremena i prostora drugim ljudima, da je normalno biti manje povezan i manje važan, da se trebamo pomiriti s osjećajem usamljenosti, međutim, to zaista nije tako. Često se usamljenost povezuje sa samoćom, no glavna razlika je što je samoća odabir, dok je usamljenost posljedica okolnosti i stanja. Kod samoće, biramo vrijeme za sebe, ‘punimo baterije’, sabiremo svoje misli… Kod usamljenosti nas preplavljuje osjećaj da nas nitko istinski ne vidi i ne čuje, objasnila je socijalna pedagoginja Krsnik.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Javljaju im se stariji koji misle da su ostali potpuno sami

Ljudi kako postaju stariji, zbog mudrosti koja dolazi sa životnim iskustvom, kod sklapanja odnosa stavljaju naglasak na kvalitetu, a ne kvantitetu odnosa. To što osoba pomno bira svoje društvo, ne znači da ne zaslužuje stalan osjećaj povezanosti. U savjetovalište Pragme povremeno se javljaju stariji ljudi koji imaju osjećaj da su ostali potpuno sami, da nemaju s kime razgovarati, objašnjava socijalna pedagoginja Krsnik.

Dolaze im s upitom znaju li način na koji mogu doći do drugih ljudi, nekoga tko bi im dolazio u posjetu i sa kime bi mogli provoditi barem malo vremena u danu, kako je istaknula i dodala da je i taj korak već dovoljan za prekidanje stanja usamljenosti.

– Druženje ne mora trajati satima, ali je važno da je smisleno i prisutno, šalica kave, kratki telefonski razgovor, nekoliko riječi u parku ili ‘Kako si?’ može nekome promijeniti sve. Ne morate čekati mlade osobe, svoje bližnje, unuke i djecu da bi ispunili tu prazninu, uvijek možete biti tu i jedni za druge. Ako se osjećate usamljeno, prije svega važno je zapitati zašto se pojavio taj osjećaj? Što vas koči u tome da se povežete i družite s drugima? Postoje li neki resursi u vašoj zajednici gdje možete upoznati nove ljude? Ako je prevladavajući osjećaj da ste nekome na teret, važno je prepoznati odakle nam dolaze takva uvjerenja o sebi te osvijestiti da to baš nikada nije tako. Uglavnom postoji barem jedna osoba u vašem životu koja bi rado s vama popila kavu i porazgovarala, naglasila je Krsnik.

‘Stariji rijetko kažu da su usamljeni, ali upućuju na to’

Blagdansko razdoblje idealno je vrijeme za prekidanje usamljenosti, koja unatoč uvriježenom mišljenju, nije trajno stanje. Blagdani podsjećaju na važnost zajedništva, podrške i provođenja vremena s najbližima. Osim toga, važno je da se i članovi obitelji aktivno uključe, da promatraju svoje starije članove obitelji koji rijetko kažu da su usamljeni, ali na suptilan način upućuju na to. Primjerice, ako starija osoba kaže da joj je povremeno dosadno ili priča već puno puta ispričane priče.

– Ovo vrijeme možete iskoristiti kako bi nazvali stare prijatelje s kojima se niste dugo čuli, da upitate prijatelje, unuke, djecu da s vama pripremaju blagdanska jela i kolače, da se zajedno podružite na adventskim slavljima, da se uključite u događanja u lokalnoj zajednici kroz kreativni rad. Niste sami i ne morate biti sami, druženje, razgovor i smijeh, sve su to male stvari koje nam čine dobro, a koje su potrebne kako bismo naučili novi put i ponovno se osjećali voljenima i potrebnima. Jer to ne staje samo zbog starije dobi, ističe socijalna pedagoginja Krsnik.

U Pragminu obiteljskom priručniku ‘Dani koji sjaje’, napisanom baš za stariju populaciju, nalazi se mnoštvo korisnih savjeta te preporuka za čitanje i gledanje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.