Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 3 d 24.06.2026

Proslava Martinja u Kumrovcu / Lidija Bajuk | Foto: KZŽ, Institut za etnologiju i folkloristiku
Martinje ili blagdan Svetoga Martina tradicionalno se obilježava 11. studenog. Ovaj blagdan se obilježava u brojnim katoličkim zemljama diljem svijeta, a u Hrvatskoj se slavi i kao Dan mladog vina. Blagdan Sv. Martina pučko Martinja, Martinje i Martinjdan, otkrila nam je etnologinja dr. sc. Lidija Bajuk s Instituta za etnologiju i folkloristiku, s kojom smo razgovarali o povijesti proslave Martinja u Hrvatskoj. Vinar i vinogradar Ivan Enjingi još uvijek njeguje stoljetnu tradiciju koju su započeli njegovi djedovi, a što nam je sve ispričao pisali smo ovdje.
Sveti Martin, po kojemu danas slavimo Martinje, bio je biskup iz Toursa pa ga se naziva još i sveti Martin Biskup. Bio je asketski redovnik u Galiji (današnja Francuska) u 4. stoljeću. Živio je u turbulentnom vremenu pokrštavanja i kristijanizacije, a bio je prvi ranokršćanski svetac koji nije umro mučenički. Uz svetog Martina se veže priča prema kojoj je prepolovio svoj plašt i podijelio ga sa siromahom, a općenito je zapamćen po svom milosrđu. Etnologinja Bajuk ističe da ga treba razlikovati od nekanoniziranog franačkog sveca sv. Martina pustinjaka.
– U Hrvatskoj je sv. Martinu Biskupu posvećeno četrdesetak župnih crkava, a dvjestotinjak crkava, kapela, poklonaca i ruševnih svetišta te toponimi kao naprimjer Martin breg, Martinska Ves, Martinovo Vrelo, Martin. Uz sv. Martina se veže i pučka martinska meteorologija. Tako se znalo govoriti ‘Ako je Sv. Martin suh, bo po zimi rasel kruh’ ili ‘Ako Martin oblake preganja, nestalnu zimu pripravlja‘, ‘Ako na Martinje guska po ledu plazi, tada za Božić po blatu gazi‘, kazala je etnologinja Bajuk.
Umirovljenici na proslavi Martinja u Kumrovcu | Foto: KZŽ
Proslava Martinja u Kumrovcu | Foto: KZŽ
Proslava Martinja u Kumrovcu | Foto: KZŽ
Slavljenje Svetog Martina se prikazuje s nekoliko pojmova koje povezuje ‘graničnost’. Naime, sveti Martin je ‘graničar’ koji stoji između ljeta i zime, između toplog i hladnog dijela godine. On je i simbol prijelaza između svijeta živih i mrtvih, jer njegov blagdan dolazi neposredno nakon blagdana Svih svetih i Dušnog dana. Osim toga, Martin je i svojevrsna granica gospodarske godine, vrijeme kada završavaju svi poljski radovi, prikupljaju se plodovi i plaćaju davanja.
Uloga svetog Martina kao prijelaznog lika posebno je izražena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, gdje je s vremenom oblikovala i sam kult sveca. Danas Martinje doživljavamo kao veselo slavlje završetka godine i početka zimskih blagdana, no nekoć je ono imalo i dublje značenje povezano s prirodom, radom i vjerskim običajima. Amerikanac hrvatskih korijena Mike Pulley je nakon što je radio u tehnološkim tvrtkama u Londonu i SAD-u, doselio kod Šibenika i postao vinar. Kako mu je to pošlo za rukom, čitajte ovdje.

Profesorica Lidija Bajuk | Foto: Privatna arhiva
Također, brojni nazivi u biljnom i životinjskom svijetu se povezuju s imenom Martin. Martinovo grožđe je vrsta vinove loze bijelog grožđa, poznata i po nazivu grešljika ili jergoš. Postoji i gljiva martinčica i stara autohtona kruška martinka koja obično dozrijeva u vrijeme Martinja. Svi znaju za kukca smrdljivog martina, ali isto tako postoji i žaba koja se zove popišani martin (žaba travnjača). Također, zabilježeni su i riba martinka, gušter martinček i galeb martinka. Oko svetog Martina se veže i tradicijsko pjesništvo, naprimjer korčulanska pjesma ‘Na dan Svetoga Martina’, komiška ‘Pisma svetog Martina’ i kajkavska ‘Nikaj na svetu lepšega ni’.
– I običajna književnost, kao naprimjer Zagorske regule krštenja o Martinju, Križevački štatuti, Martinska slava, Krštenje mošta, potvrđuje kult toga ranokršćanskog sveca. On je na hrvatski teritorij dospio ponajprije zahvaljujući vazalnom odnosu srednjovjekovne hrvatske elite franačkom plemstvu. Njegov kult se iz Franačke intenzivno širio Europom od 8. stoljeća. Materijalna martinska tradicija tijesno je povezana s nematerijalnom tradicijom, dijelom reinterpretiranom pretkršćanskim (mlin, zakrabuljeni ophod, konjanik na bijelcu, ogrtač, mač, krijes, životinjska žrtva, vino), pa tako i keltskim (npr. svetkovina Samain), germanskim (žrtvovanje guske i vina) te praslavenskim (npr. plemenska krsnica, konzumiranje češnjaka i soli) vjerskim nasljeđem, kazala je etnologinja Bajuk.
Proslava Martinja u Kumrovcu | Foto: KZŽ
Proslava Martinja u Kumrovcu | Foto: KZŽ
Proslava Martinja u Kumrovcu | Foto: KZŽ
Na dan svetog Martina ili na najbliže neradne dane naselja u župi kojoj je zaštitnik sv. Martin tradicionalno se održava sajam. Ovisno o kojem kraju se radi, to je fešta, kirbaj/kirvaj ili proščenje. Takvo slavlje je popraćeno vjerskim, kulturnim, sportskim i gastronomskim sadržajem. Martinje se u Istri obilježava kušanjem mladog vina i bakalara, a u Kastavštini se donedavno obilježavalo obilnom večerom, martinjskom brigačom s janjetinom za sve muške osobe.
U Dalmaciji se Martinje obilježava izgonom stoke na ispašu trsovom šibom, pretakanjem i kušanjem vina te zatvaranjem bačava. Zatim plemenskom brguljom ili veštom (zajednička svetkovina župe, sela ili obitelji koji slave određenoga sveca), krsnicom (krsnom slavom), večernjim užiganjem krijesa pokraj crkve, jutarnjom procesijom, crkvenim zvonima kampananjem, blagovanjem pšenične pogače ili lojenice i kuhanog mošta varenike.
Proslava Martinja u Kumrovcu | Foto: KZŽ
Vinograd u Kumrovcu | Foto: KZŽ
Proslava Martinja u Kumrovcu | Foto: KZŽ
– U kajkavskim krajevima obilježavalo se okupljanjem muškaraca u vinogradarskim kletima radi krštenja, pa i krađe mošta, uz parodijski blagoslov lažnog biskupa, vinski očenaš, vinsku kapljicu i vinske pjesme. Uz sve to, u Podravini još konzumiranjem guščetine, u Hrvatskom zagorju puretine, u Prigorju heljdinog kolača, u Moslavini divljači. U Međimurju je zabilježeno obiteljsko blagovanje guščetine šutke i s članom obitelji odjevenim u bijelo, koji glumi svetog Martina. Za proslave u Slavoniji tipična su gatanja, svinjokolje i gošćenje odojkom, ispričala je Lidija Bajuk.
Iako je krštenje mošta jedna od poznatijih martinjskih aktivnosti, to je zapravo novija tradicija čiji korijeni sežu u 19. stoljeće. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj je to krenula kao pučka veselica kušanja mladog vina i vinskih sajmova, a krajem 20. stoljeća su ovu tradiciju preuzela i druga vinogradna područja, istaknula je etnologinja Lidija Bajuk.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 3 d 24.06.2026
Posjetili smo Botanički vrt u Zagrebu: 'Puno je biljaka koje smo imali kod baka i djedova'
Botanički vrt u Zagrebu dom je više od 7.000 biljnih vrsta. Otvoren je davne 1889., a u zelenu oazu često dolaze i stariji kojima je ulaz besplatan.
16:59 3 d 24.06.2026
Modni stil inženjerke Marije (73): 'Lijena sam mijenjati pa uhvatim jedan đir koji nosim'
Inženjerka Marija (73) nosi kombinaciju šarenih uzoraka i boja savršenu za ljeto. Smatra da nema neki stil za razliku od njenih prijateljica u trendu.
09:55 6 d 21.06.2026
Inženjer Jadranko (74) o radu u mirovini: 'Bilo bi grehota da prestanem'
Inženjer Jadranko (74) voli prenositi znanje mlađim kolegama. Ne radi iz potrebe već zato što voli svoj posao, ima puno ideja i bogato iskustvo.
09:12 13 d 14.06.2026
Jednostavni stil gospođe Božice (86): 'U ovim godinama nema potrebe da kompliciramo'
Umirovljenica Božica (86) je minimalistica koja cijeli život nosi iste, klasične boje. Cijeni prirodni izgled pa ne farba kosu otkad je posijedila.
09:12 14 d 13.06.2026
Vedri modni stil gospođe Jadranke (69): 'Ni kod doktora ne mogu bez ogrlice'
Umirovljenicu Jadranku (69) primijetili smo zbog vedrih boja i uzoraka. Velika je ljubiteljica nakita, kojeg i sama izrađuje, i nosi ga svaki dan.
08:15 20 d 07.06.2026
Umirovljenik Drago i dalje radi: 'Mirovina mi nije velika, imam dopunske poslove'
Umirovljenik Drago nema veliku mirovinu pa i dalje radi. Smatra da umirovljenici u svijetu bolje žive. Mogu i putovati, dok u Hrvatskoj nije tako.
08:15 20 d 07.06.2026
Umirovljenica Božica (79): 'Ne damo se, do 100 godina još ima vremena'
Umirovljenica Božica i danas se druži s kolegama s posla. Imaju svoj 'kružok', a zajedno čak idu i na more. Smatra da se treba družiti, a ne biti sam.
08:30 21 d 06.06.2026