Posjetili smo Muzej novog vala i vratili se 40 godina unatrag: Evo kako nam je bilo

Milan Dalmacija
25. prosinca 2022.
Priče
A- A+

Posjetili smo Muzej novog vala, mjesto na kojem starije generacije mogu ući u vremeplov i vratiti se 40 godina unatrag u neka drugačija vremena. Od osnivača i voditelja muzeja Aleksandra Črčeka doznali smo tko najčešće koristi ovaj prostor za povratak u prošlost i kako reagiraju oni koji su proživjeli lude osamdesete.

Muzej novog vala | Foto: Mirovina.hr

Zagreb je dobio još jednu umjetničku, muzejsku lokaciju. Ovoga puta nije o klasičnoj umjetnosti, već o nastavku trenda posvećivanja izložbenih prostora onome što nam je ionako dostupno, a nekima je obilježilo živote. Riječ je o Muzeju novog vala, epohe koja je obilježila osamdesete novim pogledima na umjetnost, prije svega na glazbu, modu i dizajn, ali je i utrla put dotad nepoćudnim i ne pretjerano zastupljenim stavovima i društvenim konstruktima.

Prostor u dvorištu Vlaške 67 sprijeda je vjerna slika Zvečke, čuvene slastičarnice u Masarykovoj ulici, koja je bila dio svojevrsnog zagrebačkog novovalnog trokuta Zvečka-Blato-Kavkaz u kojem su tada boravili i djelovali razmjenjujući ideje gotovo svi nositelji novog vala, njihove muze i svi koji su to htjeli postati. Da je bilo ljepše vrijeme tijekom našeg posjeta, popili bismo nešto na haubi Stojadina, ali nas je ovako jedan od osnivača i voditelj muzeja Aleksandar Črček ugostio u interijeru, koji svojim bačvastim stropom podsjeća na kultni Lapidarij. No, ovaj je prostor obogaćen brojnim memorabilijama, informacijama o bendovima, a tako i posredno iskustvima i načinom života tadašnjih zvijezda.

– Mislim da je taj period zaslužio da ima neko svoje mjesto u Zagrebu, da se pokaže onima koji nisu iz Zagreba, da se podsjete oni koji su bili dio tog vremena, suvremenici, da to ostane zabilježeno. To je, ovako, sve zabavno prikazano, ali taj period od desetak godina kojeg smo mi htjeli prikazati je bio iznimno kvalitetan i kreativan, što nismo mi izmislili. To naprosto dokazuje razvoj tih ljudi kasnije kroz tih četrdesetak godina i možda više, koliko su u raznim granama umjetnosti napredovali, jako su uspješni i etablirani. Čini se da je taj period bio snažno kreativno razvojni u Zagrebu, pa je zaslužio da ima jedan prostor gdje se to može zabilježiti, otkrio nam je Črček što stoji iza otvaranja prostora u kojem je sadržana jedna ne tako davna epoha.

Evociranje uspomena

Iako bi bilo u neku ruku logičnu da muzej posjećuju današnji umirovljenici ili ljudi koji su pred mirovinom, to nije tako. Črček kaže da u puno većem broju dolaze mladi, dok oni stariji i ne baš, iako su proživjeli to razdoblje. Ipak, ima onih koji dođu evocirati emocije iz svoje mladosti.

– Stariji, koji su suvremenici tog doba dosta su romantični, nostalgični, emotivni. Mnogi od njih prepoznaju svoje prijatelje na fotografijama, evociraju uspomene na klubove u koje su izlazili, naravno, slušati glazbu iz tog perioda, što vjerojatno i dan-danas slušaju doma. Ali, kad se to skupi na jednom mjestu, bilo je dosta emotivnih reakcija, najviše na taj aspekt fotografija tih izložba, gdje prepoznaju nekog svog frenda kojeg nisu vidjeli 30, 40 godina, neki su nažalost i pokojni. Ima tu dosta emocija kod starije populacije, tipa od 55 godina nadalje. Neki su tad bili mladi, neki su bili srednjih godina, neki su bili studenti, ali su proživljavali taj period pa se dosta rado tog sjećaju, istaknuo je Črček.

A emocije vidno bude brojne memorabilije. Ima tu fotografija Gorana Pavelića Pipa, uvezanih tomova Poleta, gramofonskih ploča, ali i osobnih predmeta velikih zvijezda novog vala. Voditelj muzeja otkrio nam je sve detalje o postavu.

– Poleti, New Musical Express, bubnjevi su od Filka iz Prljavog kazališta, iz rane faze. Imamo gitare od Metessija, od grupe Parlament, Brade iz Psihomoda, Trobeca, palice bubnjarske su od Leinera, tu je Zlatna ploča Prljavog Kazališta – Heroj ulice, šešir Bogovićev legendarni iz Crno-bijelog svijeta, hlače od Jurice, kombinezon Darka Rundeka s kojim je nastupao, Jurine naočale i marama kao brend njegov i tako. Dosta toga. To nam je jako drago, jer svi su se odazvali i dali to kaj su imali, kaj su pronašli, ističe Črček ne nabrojivši usput ni desetinu dijela postava koji broji oko 500 predmeta.

Više od novog vala

Dodaje da smisao muzeja nije biti Hard Rock Caffe, nego nešto puno više. Ideja muzeja je da se stvari stalno dodaju, proširuju, mijenjaju, da rastu, kao što je i novi val rastao. Stoga će organizirati posebne tematske izložbe u kojima će prikazati sve vezano uz epicentre novog vala u bivšoj državi: Zagreb, Rijeku, Ljubljanu i Beograd.

Darko Rundek: Bit će još manje novaca za mirovine, a ljudi će biti usamljeniji nego sad

Iako postoji već mjesec i pol dana, muzej je privukao interes ljudi. Črček kaže da su im dolazile škole, fakulteti, ali i organizirane skupine, najviše putem Facebook grupa koje također bude sjećanja na osamdesete.

– Mi imamo suradnju s grupama na Facebooku, ima ih dvije-tri koje su u tom điru koje bi mogli podržati naše djelovanje i mi njih. To je tako, suradnja na Fejsu. Za njih smo napravili posebno otvaranje pa smo ih pozvali kao grupu s nekim posebnim uvjetima cijena itd. Ne isključujem nikoga, dapače, volio bih imati suradnju sa svima koji imaju takav interes. Sad se javi jedan mladi kolega koji je organizirao turu po Zagrebu, gdje vodi grupe turista koje mu se jave, po nekim mjestima u gradu gdje je našao poveznice s rock’n’rollom, s pjesmama o Zagrebu iz novog vala. Vrlo je zanimljiva ta njegova ideja. Naravno da smo se dogovorili da se u sklopu njegove ture dođe i kod nas u muzej, jer to je prirodna povezanost, istaknuo je.

Ulaz u svijet novog vala košta 50 kuna, osim za đake, studente i umirovljenike koji za 40 kuna mogu po prvi puta doživjeti ili se ponovno prisjetiti ovog kratkog, ali izuzetno bogatog umjetničkog razdoblja. Oni koji su osamdesetih pohodili klubove, svakako će posjetom Vlaškoj 67 ući u vremeplov koji će ih vratiti u neka bezbrižnija, usudimo se reći i bolja vremena. Što se sve ondje krije, pogledajte u galeriji i videu.

Copy link
Powered by Social Snap