Znate li što je predujam mirovine? Umjesto cijele, umirovljenici mjesecima dobivaju samo dio isplate!

Jasmina Grgurić
3. ožujka 2021.
Novosti
A- A+

Rješenje o mirovini novi umirovljenici donedavno su čekali mjesecima, zbog čega su između zadnje plaće i prve isplate prisiljeni bili živjeti bez primanja. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje tom je problemu doskočio isplaćivanjem predujma mirovine. No, riječ je o bitno nižem iznosu od onog koji korisniku pripada u konačnici. Takva situacija može potrajati i do pola godine, a za sve je kriv jedan jedini podatak. Tragom toga odlučili smo provjeriti zašto donedavni radnici moraju toliko dugo čekati isplatu cijele mirovine.

novcanik

Foto: Unsplash

Novi umirovljenici isplatu prve mirovine donedavno su znali čekati i do pola godine, što bi ih ostavljalo bez ikakvih primanja. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje sada im isplaćuje predujam mirovine dok čekaju konačno rješenje. No, on je znatno niži od konačno iznosa koji im pripada, pri čemu takva situacija može potrajati mjesecima. A sve ovisi o jednom jedinom podatku, pogotovo ako ste se umirovili početkom godine.

Oni koji u mirovinu odu u siječnju, najdulje čekaju

Naime, iznos mirovine se, uz ostalo, računa tako da se vrijednosni bodovi utvrđuju na temelju plaća i osnovica osiguranja ostvarenih od 1. siječnja 1970. godine tako da se plaća, odnosno osnovica osiguranja utvrđena za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom plaćom svih zaposlenih u Hrvatskoj za tu istu kalendarsku godinu.

Za taj podatak zadužen je Državni zavod za statistiku te ga objavljuje tek krajem veljače za prethodnu godinu. Za nekoga tko je u mirovinu otišao početkom siječnja, to znači čekanje. Jer, i kada se podatak objavi, potrebno je još neko vrijeme kako bi se on uvrstio u izračune svih korisnika te HZMO izdao konačno rješenje.

Novi umirovljenici digitalno sve pismeniji, zahtjeve za mirovinu šalju i online

“Za osiguranike koji podnesu zahtjeve za priznanje prava na mirovinu sa datumom 1. siječnja tekuće godine i nadalje sve do objave navedenih podataka Državnog zavoda za statistiku, HZMO nije u mogućnosti donijeti rješenje o priznanju prava na mirovinu u konačnom iznosu, jer ne raspolaže sa svim zakonom propisanim podacima za njen izračun. U tom se slučaju, ako su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu, donosi rješenje o priznanju prava na mirovinu i isplati predujma mirovine, na što HZMO obvezuje odredba članka 131. stavak 1. ZOMO-a” – pojašnjavaju nam iz Zavoda za mirovinsko.

Nakon prikupljenih svih podataka potrebnih za određivanje svote mirovine, pa tako i podataka o prosječnoj godišnjoj plaći svih zaposlenih u RH za godinu koja prethodi godini ostvarivanja prava na mirovinu, HZMO donosi rješenje kojim se određuje pripadajuća svota mirovine. Korisnici nisu oštećeni, napominju, jer im se razlika isplaćuje za čitavo razdoblje od datuma priznavanja prava na mirovinu.

Zašto je predujam manji od konačne mirovine?

No, zašto je visina predujma mirovine manja od one kasnije određene konačnim rješenjem o priznanju prava na mirovinu? Iz HZMO-a nam kažu da u situaciji kada nisu poznati svi elementi potrebni za izračun mirovine, visinu predujma mirovine određuju na temelju raspoloživih podataka, budući je neizvjesno koliko će podatak koji nije poznat u času donošenja rješenja o priznanju prava na mirovinu, utjecati na izračun mirovine.

Isto tako, visina predujma mirovine određuje se vodeći računa o tome da ne bi došlo do preplate mirovine, kada bi se predujam mirovine odredio u većem iznosu od svote mirovine određene konačnim rješenjem.

Čekanje konačnog izračuna za mnoge se nastavlja i još neko vrijeme nakon objave prosječne godišnje plaće.

hzmo
Umirovljenica gotovo pola godine čeka rješenje HZMO-a. Rok je dva mjeseca

“HZMO po službenoj dužnosti, nakon objave podataka Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj godišnjoj plaći svih zaposlenih u RH, donosi rješenje kojim se određuje visina pripadajuće mirovine od dana priznatog prava na mirovinu uz obračun isplaćenih svota, pri čemu je moguće da pojedini korisnici duže čekaju na donošenje rješenja budući da HZMO nije u mogućnosti istovremeno donijeti rješenja za sve korisnike kojima je priznato pravo na mirovinu u razdoblju od 1. siječnja tekuće godine do objave potrebnih podataka” – ističu.

Informativni izračun nije isto što i zahtjev za mirovinu

Također, određivanje predujma mirovine moguće je i u slučaju odlaska u mirovinu u drugom dijelu godine, ali zbog drugih razloga. Valja voditi i računa da informativni izračun nije isto što i predaja zahtjeva za mirovinu.

“Informativni izračun ovisi o podacima o plaći i stažu osiguranja kojima raspolaže HZMO u trenutku sastavljanja navedenog izračuna, dok se tek u postupku pokrenutom po zahtjevu za priznanje prava na mirovinu provodi kompletiranje podatka o plaći i stažu osiguranja i utvrđuje se točnost i potpunost podataka koji služe za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja” – zaključuju iz HZMO-a.

Inače, Državni zavod za statistiku krajem veljače objavio je da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2020. iznosila 6.763 kune. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome za 2020. iznosila je 9.216 kuna.

 

Znate li što je predujam mirovine? Umjesto cijele, umirovljenici mjesecima dobivaju samo dio isplate!
Share via
Copy link
Powered by Social Snap