Vladi se nije svidio prijedlog Zakona o mirovinskom iz pera bivšeg ministra
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ne gleda blagonaklono na prijedloge svog nekadašnjeg šefa. Naime, Vlada je na svojoj sjednici izrazila mišljenje Hrvatskom Saboru kako Mrsićev Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju – ne treba prihvatiti.
Mirando Mrsić (Screenshot Youtube)
Na jučerašnjoj sjednici Vlade davala su se i mišljenja Hrvatskom Saboru, pri čemu se na prvom mjestu našao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju. S obzirom da je njegov predlagatelj nekadašnji SDP-ov ministar rada i mirovinskog sustava, a danas nezavisni zastupnik Mirando Mrsić, ishod je bio jasan.
Obrazlažući mišljenje Vlade Hrvatskome saboru, državna tajnica Katarina Ivanković Knežević pojasnila je da je predloženi tekst zakona u suprotnosti s temeljnim načelima postojećeg sustava generacijske solidarnosti, odnosno načelu uzajamnosti i solidarnosti te da ne bi mogao doprinijeti osnovnom cilju mirovinske reforme što je dugoročna održivost sustava. Isto tako, naglasila je da se, vodeći računa da je u tijeku izrada cjelovite mirovinske reforme, predlaže da se navedeni zakonski prijedlog ne prihvati.
Podsjetimo, Mrsić je u saborsku proceduru u ponedjeljak uputio svoj Prijedlog. Njime je predložio da se uvede osobna evidencija o obveznim doprinosima osiguranika u mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti te sniženje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu osiguraniku koji je obavljao roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta. Konkretno, za jedno dijete za šest mjeseci, za dvoje djece za 18 mjeseci i za troje i više djece za 36 mjeseci.
Nadalje, predlaže i povoljniji način određivanja prosječnog boda za vrijeme korištenje prava na roditeljski dopust, prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta te prava na rad i dopusta radi njege djeteta s težim smetanjama u razvoju, ali i stanke za dojenje te posvojiteljskog dopusta.
Bivši ministar zalaže se i za novi institut nasljeđivanja dijela obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, a sve navedene mjere državu bi koštale godišnje oko milijardu kuna.
