Vječna dilema: Kad je bolje otići u mirovinu, zadnjeg ili prvog dana u godini?

Datum ostvarivanja prava na mirovinu jedan je od faktora koji će na kraju utjecati na iznos vaše mirovine. U zadnje vrijeme nas pitate je li bolje u mirovinu ići 31. prosinca ili dan kasnije, 1. siječnja. Ovisno o ta dva datuma, podaci potrebni za izračun vaše mirovine će se različito tretirati, a spretniji budući umirovljenik mogao bi s poslodavcem dogovoriti najbolji scenarij za sebe.

Datum odlaska u mirovinu jedan je od brojnih faktora koji će vam na kraju odrediti istu, a ponekad na njega možete direktno utjecati.

Kod starosne mirovine, ugovor o radu na neodređeno vam u teoriji prestaje čim napunite 65 godina pod pretpostavkom da imate najmanje 15 godina staža. Međutim, u zakonu također piše da možete raditi i nakon toga datuma, ako se uspijete dogovoriti s poslodavcem. Većina njih vam neće produljiti ugovor na pet godina, no do kraja godine bi lako mogli ispregovarati.

Zašto do kraja godine? Zato što će vam se plaća u zadnjoj godini rada za potrebne izračuna mirovine drugačije tretirati ako u mirovinu idete zadnji dan u godini (31. prosinca) ili prvog dana u godini (1. siječnja).

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Postoji još i institut prijevremene starosne mirovine, a tu ne bi trebali imati problema što se tiče vlastitog odabira datuma umirovljenja.

U godini umirovljenja ne računaju ostvarenu plaću

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, pri određivanju mirovine plaća ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova, nego se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi razmjerno stažu osiguranja u toj godini.

“Nadalje, vrijednosni bodovi utvrđuju se na temelju plaća i osnovica osiguranja ostvarenih od 1. siječnja 1970. godine na način da vam se plaća odnosno osnovica osiguranja utvrđena za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u RH za istu kalendarsku godinu te na temelju drugih dohodaka koje su plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje, a prosječni vrijednosni bodovi utvrđuju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova podijeli s razdobljem za koje su obračunati”,  pojašnjavaju iz HZMO-a

Koja je razlika između ta dva datuma?

Nemojte biti obeshrabreni, na papiru stvarno djeluje komplicirano. Vratimo se na  izbor datuma umirovljenja – pred vama su dvije opcije.

Ostvarivanje mirovine 31. prosinca:

U slučaju ostvarivanja prava na mirovinu posljednjeg dana u godini, plaća ostvarena za tu godinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova, nego se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi razmjerno stažu osiguranja u toj godini. Do kraja pojednostavljeno – za tu godinu staža će vam se za potrebu izračuna mirovine računati kao da ste primali prosječnu plaću svih zaposlenih u RH. 

• HZMO je reagirao na gornju rečenicu, pročitajte njihovo objašnjenje na kraju teksta

Ostvarivanje mirovine 1. siječnja:

Ako u mirovinu idete prvoga u godini, te godine ste jedva išta zaradili, pa vam pravilo o vrijednosnim bodovima u godini ne igra nikakvu ulogu. No, za prošlu godinu nećete više imati prosječne vrijednosne bodove, nego one koje ste zaradili:

U slučaju ostvarivanja prava na mirovinu prvog dana u godini (1. siječnja), pri određivanju mirovine prosječni vrijednosni bodovi utvrđuju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova ostvarenih od 1. siječnja 1970. do 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu podijeli s razdobljem za koje su obračunati.

Što je bolje za vas? Ovisi o plaći

Iako će vam razlika na konačnom izračunu mirovine ovisno o ta dva datuma biti marginalna (ipak se radi samo o plaći u jednoj godini staža), jedna od te dvije opcije će vam biti povoljnija.

Ako vam je plaća u godini koja vam prethodi umirovljenju bila identična prosječnoj, neće biti razlike.

Ako vam je plaća manja od prosječne, bolje vam je u mirovinu otići što kasnije u kalendarskoj godini. Zašto što kasnije? Skupit ćete više mjeseci radnoga staža, a na koncu će vam se ta godina honorirati kao da vam ste primali prosječnu plaću u RH.

I konačno, ako vam je plaća veća od prosječne, bolje vam je u mirovinu otići što ranije u kalendarskoj godini. Posebice ako vam je plaća značajno veća od prosjeka. U tom slučaju ćete “pobrati” sve pogodnosti vaše visoke plaće za proteklu kalendarsku godinu, a mirovinu ćete odgoditi samo za dan-dva.

Objašnjenje HZMO-a

HZMO je radi točnije informiranja čitatelja dostavio pojašnjenje oko jedne sporne rečenice u tekstu, možete ga pročitati ovdje:

“Naime, u članku ističete da: „U slučaju ostvarivanja prava na mirovinu posljednjeg dana u godini, plaća ostvarena za tu godinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova, nego se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi razmjerno stažu osiguranja u toj godini. Do kraja pojednostavljeno – za tu godinu staža će vam se za potrebu izračuna mirovine računati kao da ste primali prosječnu plaću svih zaposlenih u RH.“

Ovakvo pojednostavljeno pojašnjenje ne odgovara zakonskim odredbama niti je istinito.

Naime, prosječni vrijednosni bodovi razmjerno stažu osiguranja u toj godini ne znače niti predstavljaju prosječnu plaću svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Prosječni vrijednosni bodovi utvrđuju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova (iz stavaka 1. do 5. i stavka 7. članka 81. i članaka 82., 83. i 84. ZOMO-a) podijeli s razdobljem za koje su obračunati (članak 81. stavak 8. ZOMO-a).

Nadalje, plaća ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova, već se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi iz stavka 8. članka 81. ZOMO-a razmjerno stažu osiguranja u toj godini (članak 81. stavak 10. ZOMO-a).

Vrijednosni bodovi su kod izračuna mirovine element koji ima subjektivni karakter i ovisi o ostvarenim plaćama, osnovicama osiguranja i naknadama koje je osiguranik primao tijekom rada.

Prema navodu u tekstu to bi primjerice značilo da se osiguranicima, koji su tijekom rada primali manje plaće od prosječnih u RH te im prosječni vrijednosni bodovi iznose npr. 0,7654, za nepunu (zadnju) godinu rada i osiguranja, uzima za izračun prosječnih vrijednosnih bodova jedan vrijednosni bod (koji predstavlja plaću u visini prosječne plaće u Republici Hrvatskoj u jednoj kalendarskoj godini – članak 81. stavak 12. ZOMO), a što nije točno ni u skladu s odredbom članka 81. stavka 10. ZOMO.

U cilju točnog i istinitog informiranja javnosti ljubazno molimo objavu pojašnjenja”, stoji u reakciji HZMO-a na naš tekst.