Novosti Od čega platiti iznenadne troškove? Skoro svaki treći Hrvat ne može se s tim nositi

Od čega platiti iznenadne troškove? Skoro svaki treći Hrvat ne može se s tim nositi

Jasmina Grgurić Zanze
Jasmina Grgurić Zanze

13. studeni 2026.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Facebook X Linkedin Mail
Od čega platiti iznenadne troškove? Skoro svaki treći Hrvat ne može se s tim nositi

Kupnja | Foto: Pexels

Kako podmiriti neočekivane izdatke izazov je za oko 30 posto građana Europske unije koji se ne mogu nositi s iznenadnim životnim troškovima.

Gotovo 30 posto Europljana ne može se financijski nositi s neočekivanim troškovima, pokazuju najnoviji rezultati objavljenog Eurostatovog istraživanja za 2025. godinu. Lani se tako 29,2 % stanovništva EU-a nije moglo nositi s neočekivanim izdacima, što je neznatno manje od 30 posto u 2024. godini.

Hrvatska otprilike na granici prosjeka 

Hrvatska je pritom nešto lošija od europskog prosjeka te prelazi 30 posto, što znači da se skoro svaki treći građanin u nas ne može financijski nositi sa situacijom koja od njega zahtjeva nepredviđene troškove. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo je prošle godine u Hrvatskoj iznosio 9.034 eura, što je 752,83 eura mjesečno. Svaki peti građanin u riziku je od siromaštva, a stopa se penje na 39,4 posto među građanima starijima od 65 godina, o čemu smo pisali ovdje. Najugroženiji su samci u starosti, posebno udovice. 

Za iznenadne troškove nema više od polovice stanovništva Grčke (50,5 %). Nakon Grčke slijede Latvija (43,7 %) i Bugarska (42,4 %). Nizozemska je imala najniži udio stanovništva koje se nije moglo nositi s neočekivanim financijskim troškovima s 15,3 posto te je ispred Malte i Češke (18,7 %).

Izdvojeni članak
Izdvojeni članak

Jedno ubojstvo na 100.000 stanovnika 

- Sposobnost upravljanja neočekivanim događajima može doprinijeti osjećaju sigurnosti i time utjecati na kvalitetu života. Uz ekonomsku sigurnost, koja uključuje sposobnost suočavanja s neočekivanim financijskim troškovima i redovitim plaćanjima, još jedan odlučujući aspekt je fizička sigurnost, koja uključuje zaštitu od kriminala i nasilja, pojašnjavaju iz Eurostata. 

Litva je 2024. godine imala najvišu stopu ubojstava u odnosu na veličinu stanovništva, 2,63 na 100.000 stanovnika. Međutim, zemlja je zabilježila najveći pad stope ubojstava, više nego prepolovivši svoju stopu od 2014. godine. Litvu su pratile Latvija i Estonija, sa stopama od 2,40 odnosno 1,82. U međuvremenu, Luksemburg je zabilježio najnižu razinu (0,30), ispred Italije (0,57) i Češke (0,63). U Hrvatskoj stopa ubojstava iznosi jedan na 100.000 stanovnika. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.

hrvatska eu građani siromaštvo neočekivani troškovi