Zašto je prosječna plaća u Hrvatskoj pala za 15 eura? Razlog je jedna navika radnika

Prosječna plaća najčešće se povećava svaki mjesec, što nije bio slučaj u srpnju. Državni zavod za statistiku krajem rujna objavio je da je prosječna neto plaća za srpanj 2026. iznosila 1.540 eura, što je 15 eura manje nego u lipnju. Sličan trend zabilježen je i prijašnjih godina, a premda bi se na 'prvu' moglo zaključiti kako na pad plaće utječu kretanja među zaposlenima u vrijeme turističke sezone to nije razlog. Zašto smo u kolovozu imali oko 5.000 zaposlenih manje, pisali smo ovdje. 

Kratkoročni 'sezonski' trend 

Vlada najavljuje da će prosječna neto plaća u Hrvatskoj do kraja mandata 2028. godine dosegnuti 1.600 eura. Sadašnji iznos svega je 60 eura niži od toga cilja pa je jasno da će u konačnici on biti i veći. Pad srpanjske plaće ne ide u prilog ovoj najavi. Srećom, radi se samo o kratkoročnom sezonskom trendu, ali on nema veze sa sezonskim radnicima. 

Za pretpostaviti je, naime, bilo, da je na prosječnu plaću utjecala činjenica što je u srpnju, u odnos na lipanj, zaposleno oko 5.000 više sezonskih radnika na poslovima koji su u pravilu ispodprosječno plaćeni, uz pojačano sezonsko zapošljavanje u trgovini s 2.000 radnika s također nižim plaćama. Istovremeno je bilo oko 3.000 manje dobro plaćenih zaposlenika u obrazovanju, a uslijed isteka ugovora na određeno po završetku školske godine. Međutim, ova pa ni druga kretanja u strukturi zaposlenih nisu utjecala na pad prosječne plaće. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Većina radnika, naime, koristi godišnji odmor upravo u srpnju, kada se mnogima umjesto plaće isplaćuje naknada plaće. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora može biti manja od redovne plaće ako se obračunava kao prosjek prethodna tri mjeseca u kojima je radnik imao manju plaću ili nije ostvario dodatke, poput prekovremenog rada, rada nedjeljom ili stimulacija za svoj rad. Da je naknada plaće zbog godišnjeg odmora razlog pada prosječne plaće pojašnjavaju iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. 

Isplata naknade plaće, a ne plaća 

- Pad prosječne plaće u srpnju ne može se dovesti u vezu sa sezonskim zapošljavanjima, posebno uzevši u obzir kako sezonski rad ne počinje u srpnju, niti u srpnju završava. Ako se prati kretanje prosječne plaće za srpanj nekoliko godina unazad, primijetit će se kako je prosječna plaća u srpnju u pravilu uvijek nešto niža od prosječne plaće u lipnju, uz iznimku 2025. godine kada je bila jednaka, što je vidljivo iz službenih objava Državnog zavoda za statistiku. Razlog za navedeno je korištenje godišnjih odmora, slijedom čega se radnicima isplaćuju naknade plaće, a ne plaća, a zbog korištenja godišnjih odmora i prilagodbe radnog vremena kod poslodavaca, smanjuje se isplata na ime uvećanja plaće zbog različitih okolnosti. Već za kolovoz, kada polovicom mjeseca većina godišnjih odmora u pravilu završava ili se smanjuje, prosječna plaća ponovno raste, objasnili su za portal Mirovina iz Ministarstva rada.

Srpanjski pad pozitivno se odrazio na udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći. Istovremeno su umirovljenici u rujnu dobili i isplatu srpanjskog usklađivanja koje im je donijelo 5,4 posto veće mirovine. Ova kretanja rezultirala su najvećim udjelom mirovine u plaći ikad, o čemu smo pisali ovdje.

Nova formula donijela 8,2 posto veće mirovine 

Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava podsjećaju da je 2025. promijenjena formula usklađivanja tako da se mirovine usklađuju u omjeru 85:15 % prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena. Promijenjena formula usklađivanja mirovine, ističu, rezultirala je ukupnim povećanjem mirovina u ovoj godini za 8,20 posto, a samim time je utjecalo i na udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je na isplati u rujnu za kolovoz 2026. iznosio 49,6 % i viši je u odnosu na prethodno razdoblje.

- To svakako možemo smatrati pozitivnim kretanjem unutar mirovinskog sustava. Sadašnja formula usklađivanja pokazuje se važnom jer omogućuje očuvanje realne vrijednosti mirovina, što je posebno značajno za naše umirovljenike, zaključili su iz nadležnog ministarstva. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.