Vlada sve bliže cilju 'zacrtane' mirovine: Kako je premijer došao do 784 eura?

Na usklađivanje mirovina osvrnuo se na današnjoj sjednici Vlade i premijer Andrej Plenković. Najavio je rast mirovina i plaća, a pohvalio se i s rastom BDP-a. Koliko će pojedine mirovine rasti srpanjskim usklađivanjem s isplatom u rujnu pisali smo ovdje. 

Kako je premijer došao do 784 eura?

- Prosječne mirovine nakon posljednjeg usklađivanja povećat će se na 784 eura, čime se približavaju cilju Vlade da do sredine 2028. godine dosegnu 800 eura, rekao je premijer danas na Vladi, nakon što je HZMO jučer objavio stopu usklađivanja od 5,4 posto. 

O kakvom povećanju premijer govori, provjerili smo u statistici Zavoda za mirovinsko osiguranje. Prosječna mirovina za nešto više od milijun korisnika iznosi 729,09 eura. Riječ je o mirovinama bez isplata prema međunarodnim ugovorima, a s isplatama prema posebnim propisima. Time se dobiva najveći mogući prosjek, a koji onda bolje izgleda i kod prikaza udjela mirovine i plaći, kao i općeg rasta. S usklađivanjem od 5,4 posto, navedeni iznos raste na 768,46 eura. Međutim, kada se k tomu doda i prosječan iznos godišnjeg dodatka, podijeljen na mjesece, prosječna mirovina penje se za dodatnih 16 eura na 784 eura, kako je rekao i Plenković. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Predsjednik Vlade istaknuo je i da je prosječna neto plaća u lipnju iznosila 1.555 eura, što je također sve bliže Vladinom cilju da do kraja mandata poraste na 1600 eura. Prosječna plaća je u lipnju bila nominalno 7,7 posto veća nego godinu ranije, dok je realno, nakon uračunavanja inflacije, porasla 3,1 posto.

Hrvatsko gospodarstvo raste, ali sporije 

BDP je u drugom tromjesečju porastao 1,7 posto, kako je danas objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Premijer je rekao da je Hrvatska jedna od četiri zemlje u Europskoj uniji koja od početka 2021. godine ima neprekinut trend gospodarskog rasta, uz Belgiju, Bugarsku i Cipar. 

- Ovo je 22. uzastopno tromjesečje rasta BDP-a, unatoč globalnim okolnostima koje su se znatno izmijenile, a to je uz rusku agresiju na Ukrajinu i rat na Bliskom istoku koji je imao posljedice za cijene energenata diljem svijeta, Europe pa i Hrvatske, komentirao je Plenković, dodajući da je stopa rasta sada ipak niža nego prethodnih godina. 

Hrvatsko gospodarstvo u odnosu na prosjek EU-a i eurozone, istaknuo je, raste više, premda se radi o donekle usporenom rastu u odnosu na ranija razdoblja. Prema dostupnim podacima Eurostata, BDP EU-a u drugom je tromjesečju na godišnjoj razini porastao 1,2 posto, a eurozone jedan posto.

- Rast od 1,7 posto, ako se gleda u tom kontekstu energijske krize i visoke baze, a to je rast od 3,8 posto u drugom kvartalu 2025. godine, je u ovim okolnostima očekivan, rekao je Plenković. Dodao je da su sve glavne sastavnice rasta BDP-a zabilježile pozitivan rezultat, a posebno je izdvojio izvoz roba i usluga te državnu potrošnju.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.