Najbogatiji umirovljenici u Europi: Pogledajte kako stoji Hrvatska

Bogatstvo u mirovini postoji, samo što se razlikuje diljem Europe. Kućanstva umirovljenika u nekim zemljama Europske unije imaju i do 30 puta veću imovinu koju ne čine samo prihodi od mirovine, nego i ostale pokretnine i nekretnine koje oblikuju životni standard u starosti. Više od 1.800 eura mirovine prima skoro 20.000 umirovljenika u Hrvatskoj, o čemu smo pisali ovdje. Petero umirovljenika ima mirovine veće od 5.000 eura, a više o njima čitajte ovdje. 

Hrvatski umirovljenici među siromašnijima 

Tako kućanstva u dobi od 65 do 74 godine u Luksemburgu imaju medijalnu neto imovinu od 1,22 milijuna eura, dok ona u Latviji raspolažu sa samo 36.300 eura. Bogatstvo starijih od 65 godina po zemljama proizlazi iz Istraživanja o financiranju i potrošnji kućanstava (HFCS) Europske središnje banke iz 2023. godine.

Na dnu ljestvice, uz Latviju, nalazi se još pet zemalja u kojima kućanstva u dobi od 65 do 74 godine imaju medijalnu neto imovinu manju od 100.000 eura. Među njima su Litva (51.400 eura), Mađarska (54.400 eura), Estonija (73.500 eura), Hrvatska (75.900 eura) i Portugal (99.200 eura),  piše euronews.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Nakon Luksemburga u kojem se imućnost u mirovini mjeri u milijunskim ciframa, slijedi Malta sa znatno nižih 310.000 eura, zatim Belgija s 307.000 pa Irska s 297.000, a potom i Francuska i Njemačka s 232.000 eura medijalne neto imovine starijih između 65 i 75 godina. 

Imućnost pada nakon 75. godine 

Kod starijih od 75 godina imućnost pada. Medijalna neto imovina kućanstava starijih od 75 godina u europodručju iznosi 144.400 eura, što je 40.900 eura, odnosno 22 posto manje nego kod kućanstava u dobi od 65 do 74 godine. U gotovo svim zemljama medijalno bogatstvo niže je među kućanstvima starijima od 75 godina nego među onima u dobi od 65 do 74 godine. Jedine iznimke su Luksemburg i Belgija. U Austriji je bogatstvo starijih od 75 godina za 51 posto niže nego kod skupine od 65 do 74 godine, a u Njemačkoj za 44 posto. U Francuskoj je ta razlika znatno manja i iznosi samo 14 posto.

Razlike u prihodima, sastavu kućanstava, stopi vlasništva nad nekretninama, zaduženosti za kupnju nekretnina i cijenama stanova među su glavnim čimbenicima koji uzrokuju razlike u neto bogatstvu među državama, kako ističu iz Europske središnje banke. 

Imovina kao najvrjedniji resurs 

- Ove razlike među državama podsjećaju nas da bogatstvo nikada nije samo rezultat individualnog ponašanja u štednji... One odražavaju dugoročnu interakciju tržišta nekretnina, socijalnih država, mirovinskih sustava, kreditnih institucija, obiteljskih prijenosa bogatstva i povijesnih puteva stjecanja imovine, rekao je profesor Fabian Pfeffer sa Sveučilišta LMU u Münchenu i osnivač Međunarodnog centra za istraživanje nejednakosti u Münchenu.

U zemljama u kojima su starija kućanstva imala širok pristup vlasništvu nad nekretninama i profitirala od rasta cijena nekretnina, medijalna neto imovina u pravilu je znatno veća, pojasnio je profesor Pfeffer. Tamo gdje je najam stanova češći, privatno neto bogatstvo može izgledati manje, čak i ako su starije osobe zaštićene na druge načine. 

Podaci o neto bogatstvu ne uključuju sadašnju vrijednost prava na javne mirovine. Pfeffer naglašava da su mirovinska prava među najvažnijim ekonomskim resursima za mnoge starije osobe.

- Velikodušan javni mirovinski sustav može smanjiti potrebu za stvaranjem velike privatne imovine za starost. U tom smislu, niže privatno bogatstvo starijih kućanstava ponekad može odražavati snažniju socijalnu državu, a ne slabiju ekonomsku sigurnost, zaključio je Pfeffer.