Novosti Drugi stup 'slavi' 25 godina: 'Nije čudo da se umirovljenici vraćaju u prvi'

Drugi stup 'slavi' 25 godina: 'Nije čudo da se umirovljenici vraćaju u prvi'

Ivana Moslavac
Ivana Moslavac

17. lipanj 2026.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Drugi stup 'slavi' 25 godina: 'Nije čudo da se umirovljenici vraćaju u prvi'

Umirovljenici, euri | Foto: Canva

Drugi stup u Hrvatskoj postoji 25 godina. Neki ga kritiziraju, dok su drugi njegovi veliki zagovornici.

Drugi mirovinski stup u Hrvatskoj 'slavi' 25 godina. Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru bio je domaćin okruglog stola o drugom mirovinskog stupu. Neki su drugom stupu uputili veliku kritiku, dok su ga drugi branili. Okrugli stol je moderirao predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Mišo Krstičević. Provjerili smo s mirovinskim društvima koliko u prosjeku na svom računu imaju osobe koje za drugi stup uplaćuju od 2002. godine, o čemu možete čitati ovdje.

'Kako mirovinski sustav možemo popraviti da bolje služi umirovljenicima?'

Uvođenje drugog stupa najviše su kritizirali umirovljeni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Gojko Bežovan, profesor emeritus Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu Željko Garača i predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika.

Privatne mirovinske fondove najviše su branili znanstveni savjetnik u trajnom izboru Danijel Nestić, predstojnik Odjela za tržište rada i socijalnu politiku Ekonomskog instituta u Zagrebu, bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić i predsjednik stranke Glas Stanko Borić.

– Obavezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj izgubili su u ožujku 2026. točno 604,4 milijuna eura. Bankari i fond-menadžeri kažu da je kriv Trump koji je zaratio s Iranom. Nedavno se također pokazalo da su mirovinski fondovi u posljednjih pet godina, kada se oduzme inflacija, zaradili nula eura. Ne znam je li i za to kriv Trump, ili iranske mule, ali mislim da je krajnje vrijeme da se i mi zapitamo možemo li mirovinski sustav popraviti tako da bolje služi hrvatskim umirovljenicima, a manje menadžerima stranih banaka, fondova i mirovinskih osiguravajućih društava, rekao je Krstičević.

'Mirovinska reforma predstavlja najveću zapreku za bolje mirovine'

Bežovan je izrazio nezadovoljstvo time što pokrovitelj rasprave o mirovinskom sustavu nije matični Odbor, odnosno što saborska većina ovakvu raspravu pokušava izbjeći. Upitao je kakva je to mirovinska reforma bila, kada se i dalje dominantno ulaže u državne obveznice. Znači država i dalje posuđuje sama sebi preko posrednika koji mu to skupo naplaćuje, kazao je Bežovan.

– Ne želim da se to vezuje za SDP, unutar stranke nismo o tome raspravljali, istaknuo je Mrsić. Kritičari drugog stupa su odlučno opovrgnuli Mrsićeve kritike te smatraju da uplate u privatne mirovinske fondove ne trebaju biti obavezne, a svatko treba sam odlučiti što s dosad uplaćenim iznosom.

Željko Garača je istaknuo da treba govoriti o privatizaciji mirovinskog sustava, jer je upravo privatizacija jedan od glavnih problema mirovinske reforme.

– Ovo je jedna od najsuptilnije provedenih, ali i jedna od najtragičnijih privatizacija u Hrvatskoj. Mirovinska reforma predstavlja najveću zapreku za bolje mirovine sadašnjih i budućih umirovljenika. Nije ni čudo da velika većina umirovljenika koristi mogućnost povratka u prvi stup, a i oni koji to ne čine, tako odlučuju samo zbog 'mamca' jednokratne gotovinske isplate dijela ušteđevine. Kada bi se obavezne uplate u drugi stup obustavile, rekao je Garača i dodao da bi sadašnje mirovine mogle porasti za 30 posto.

'Pogrešno je da nas individualna štednja bolje štiti' 

Kada se problem privatizacije mirovina očisti od svih površinskih nečistoća neoliberalne ideologije, u temelju mirovinske reforme ostaje pogrešna pretpostavka da nas individualna štednja nekako bolje štiti od starenja stanovništva, istaknuo je Krstičević i dodao da ako fondovi dodaju samo dio profita, bit će u redu. Međutim, danas svatko, tko je doživio barem jednu veliku krizu ili inflaciju zna da nije tako, a u 40 godina radnog staža, takvih kriza može biti puno, pojasnio je Krstičević.

– Ništa se loše nije dogodilo, nikakvi novci nisu izgubljeni, rekao je Nestić i dodao da je suština mirovinske reforme bila u tome da je sadašnja generacija odlučila dio novca staviti sa strane i štedjeti za mirovinu, što cijeli sustav štiti od nepovoljnog omjera zaposlenih i umirovljenika.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.