Vlada odbila interpelacije: 'Udvostručili smo mirovine i plaće, a mjere su učinkovite'

Dvije interpelacije oporbenih saborskih zastupnika Vlada je odbila na jučerašnjoj sjednici. Pitanja zbog kojih su vladajuću većinu prozvali članovi kluba Možemo i Dalija Orešković tiču se niza reformskih neuspjeha koji su se odrazili na kvalitetu života građana te zloporabe resursa javnog zdravstvenog sustava u korist onog privatnog. 

Vlada se na oporbeni prigovor o neuspjelim reformama očitovala u opsežnom Izvještaju, u kojem tvrdi da se radi o politički motiviranom uratku koji se temelji na činjenično netočnom prikazu stanja u područjima socijalne, zdravstvene, stambene i porezne politike, politike energetske tranzicije te reforme mirovinskog sustava, a koji namjerno negira mjerljive pozitivne rezultate Vlade. 

Udvostručena prosječna mirovina 

Kada je riječ o učincima socijalnih mjera, iz Vlade ističu da se prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz ožujka 2026. stopa rizika od siromaštva u prošloj godini smanjila na 19,5 posto sa 20,3 posto u 2024. godini, uz očekivani nastavak pada. Prag rizika od siromaštva za samca iznosi 752,83 eura mjesečno, a čak 80 posto umirovljenika prima mirovinu ispod tog iznosa, među kojima su brojni samci, o čemu smo pisali ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Podsjetili su i na kontinuirani rast plaća, posebno one minimalne koja je rasla za 153 posto, ali i plaća u državnom i javnom sektoru sa 100 posto rasta. Kao važnu mjeru naveli su i inkluzivni dodatak, a koliko korisnici dobivaju kroz razrede primanja pročitajte ovdje. Vlada je, kako ističe, snažan oslonac za više od 600.000 osoba s invaliditetom u Hrvatskoj uz razne mjere. Navode i da su proteklih godina porezno rasteretili građane i gospodarstvo za čak dvije milijarde eura.

- Uz udvostručenje prosječne sveukupne mirovine na 741 euro ove godine, prva smo Vlada koja je uvela nacionalnu naknadu za starije osobe, koja od 1. siječnja 2026. iznosi više od 160 eura mjesečno, za osobe koje nisu ostvarile staž mirovinskog osiguranja. Dodatno, porezne olakšice za roditelje, povećanje doplatka za djecu i cenzusa za njegovo ostvarivanje pridonose jačanju obitelji. Uz navedeno, već se šestu godinu osigurava i povrat poreza mladima, koji prima više od 200 tisuća mladih, navodi Vlada u Izvješću o interpelaciji oporbe te podsjeća na subvencije energenata i ostale mjere. 

Mirovine su rasle za 357 eura u 2016. na oko 725 eura u travnju 2026., što je rast od 103 % u mandatnom desetogodišnjem razdoblju. Kada se u obzir uzme i trajni godišnji dodatak na mirovinu, prosječna sveukupna mirovina doseže 741 euro. Kada se promatraju starosne mirovine ostvarene s 40 i više godina mirovinskog staža, njihov udio u prosječnoj plaći iznosi 66,6 %, što je već iznad praga koji se Interpelacijom zahtijeva. Realna kupovna moć mirovina, tvrdi Vlada, porasla je za oko 48 % u istom razdoblju.

Kontinuirani rast mirovina od 2019. godine

- Vlada je od 2019. godine do danas poduzela šire mjere za pojedine skupine umirovljenika. Obiteljske mirovine povećale su se za 10 %, uvedena je mogućnost korištenja do 27 % dijela obiteljske mirovine preminulog supružnika uz vlastitu mirovinu, povećane su najniže mirovine u tri navrata, i to za 3,13 % u 2019., 3 % u 2023. i 2,91 % u 2025. godini, promijenila se formula usklađivanja u korist povoljnijeg indeksa. Uz to, uveden je trajni godišnji dodatak, povećan je dodani staž za majke na 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, invalidske mirovine povećane su za 10 %, ukinuta je penalizacija prijevremenih starosnih mirovina nakon navršene 70. godine, nabraja Vlada u obranu na interpelaciju oporbe. Podsjeća i na isplaćenih 11 jednokratnih dodataka vrijednih više od 774 milijuna eura te šire mogućnost rada u mirovini. 

Vlada navodi i uspjeh reforme drugog stupa, pri čemu su zakonske izmjene dovele do toga da se sada 33 posto novih umirovljenika odlučuje na izbor mirovine iz oba mirovinska stupa. Kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa prima više od 27.000 umirovljenika, o čemu smo pisali ovdje.

Poseban dio Izvješća posvetili su opetovanim zahtjevima stranke Možemo! da se povećaju braniteljske mirovine stečene radom, o čemu čitajte ovdje. Vladu posebno smeta što pritom koriste usporedbu običnih braniteljskih s invalidskim braniteljskim mirovinama. Ujedno ističu i da ratni staž uvelike povećava radničku mirovinu. Od branitelja koji su mirovinu ostvarili prema općem zakonu uz primjenu posebnog zakona, čak 87 % čine branitelji kojima je najniža braniteljska mirovina bila povoljnija od mirovine po općem propisu, a većinom su to branitelji čije su prosječne plaće bile ispod 80 % prosječne plaće, kako navode iz Vlade. 

Ulaganje u bolnice i smanjenje liste čekanja 

Vlada je odbacila navode i iz interpelacije vezi ‘s upravljanjem zdravstvenim sustavom u odnosu na moguće zlouporabe javnih resursa u korist privatnih zdravstvenih ustanova, a na štetu javnog zdravstva i državnog proračuna’, koju je podnijela zastupnica Dalija Orešković uz podršku 18 zastupnika.

U posebnom izvještaju naglašavaju ulaganje od tri milijarde eura u modernizaciju bolnica, dok ugovore s privatnim klinikama objašnjavaju potrebama smanjenja lista čekanja i bržeg postavljanja dijagnoze. Podsjetimo, zastupnica Ivana Kekin u aferi PET/CT prozvala je i ministra Alena Ružića, o čemu smo pisali ovdje. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.