Rekorder među blokiranima: Umirovljenik ovršen zbog 118 milijuna eura duga

Blokirani građani u Hrvatskoj duguju ukupno oko tri milijarde eura, od onih s nekoliko tisuća eura do rekordera umirovljenika s dugom od 118 milijuna eura, kako je za HRT rekla članica Uprave FINA-e Vinka Ilak. Dug građana se smanjuje, a 2017. bilo je dvostruko većih šest milijardi eura, da bi nakon Vladinih mjera pao na oko dvije i po milijarde eura. U posljednje se vrijeme ipak bilježi blaži rast. Umirovljenici su lani ovršeni za više od 106 milijuna eura, kako doznaje portal Mirovina, o čemu smo pisali ovdje. 

Polovicu duga drži 0,7 posto dužnika

Tako je 2026. u odnosu na početak 2025. dug porastao za oko 3,8 posto, ali je broj blokiranih pao sa 323.000 u 2018. godini na današnjih 197.000. Otpis dugova imao je ograničen učinak, ali je kombinacija mjera donijela rezultat, a cijeli paket mjera doveo je do smanjenja od 125.000 građana u blokadi, kako je pojasnila Ilak. 

Pritom je neujednačena struktura duga koja ruši uvriježenu percepciju da su svi blokirani socijalni slučajevi. Tako 1.473 dužnika od 197.000, što je 0,7 posto, duguje čak 1,6 milijardi eura, odnosno više od 51 posto ukupnog duga, rekla je Ilak.To znači da preostalih gotovo 196.000 građana dijeli drugu polovicu duga. Najveći pojedinačni dug ima umirovljenik, a iznosi oko 118 milijuna eura.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

- Riječ je uglavnom o bivšim poduzetnicima i vlasnicima tvrtki koji su jamčili za obveze. Prosječan građanin se ne može zadužiti za takve iznose, pojasnila je Vinka Ilak. 

'Nama dolaze ljudi kojima se dogodio život'

Predsjednik udruge Padobran, Igor Škrgatić naglašava da se njegova organizacija ne susreće s takvim ekstremnim slučajevima.

– Nama dolaze ljudi kojima se dogodio život. Ušli su u dugove zbog objektivnih okolnosti i imaju potencijal da ih riješe kroz restrukturiranje ili osobni stečaj, rekao je.

Ističe da je problem širi od same blokade računa. Pokušava, kaže, uvesti pojam prezaduženih, jer blokirani su samo jedan dio problema. Postoje ovrhe kod poslodavaca i na mirovinama koje nisu u potpunosti obuhvaćene statistikama, upozorio je Škrgatić .

Dodatni problem su takozvane neaktivne ovrhe. Ako tri godine nema naplate i šest mjeseci nema aktivnosti, ovrha se deaktivira. Ali dug ne nestaje, to može dovesti do novog kruga blokada.

– Kad se dužnik odblokira, vjerovnici ponovno pokreću ovrhe. Zato je važno gledati i taj dio duga kod konsolidacije, pojasnio je Škrgatić.

Jednostavni stečaj kao rješenje

FINA provodi i institut jednostavnog stečaja, ali on nije trajno rješenje. To nije pravi stečaj, nego svojevrsni flaster. Namijenjen je manjim dugovima do 2.654 eura, rekla je Ilak. Postupak se pokreće automatski, a sud može otpisati dug ako dužnik nema imovine. Iznijela je podatak da je do sada provedeno oko 55.000 takvih postupaka.

Iako određeni mehanizmi pomažu, Škrgatić upozorava da sustav ne rješava problem u cijelosti. Dio duga se otpisuje, ali to nije trajno rješenje. Dužnici moraju uzeti u obzir sve obveze, uključujući i neaktivne (isknjiženi dio), kako bi ih stvarno riješili, zaključio je. Jedan od ključnih problema sustava je što dio građana nakon 'olakšanja' ponovno završava u blokadi.

– Kod jednostavnog stečaja dužnik se oslobađa samo dijela obveza, pa mu često ostanu drugi dugovi. Zato se vrlo lako ponovno blokira, rekla je Ilak. Od oko 50 tisuća provedenih jednostavnih stečajeva, čak 22.000 dužnika u nekom je trenutku ponovno blokirano.

Redovni stečaj potrošača je jedino rješenje koje obuhvaća sve dugove. Pokreće ga sam dužnik, sud kontrolira postupak i provjerava imovinu i poštenje potrošača, pojasnila je Ilak. No, takvi slučajevi su rijetki.

Polovica građana duguje manje od 2.239 eura

Udruga Padobran od 2019. pomogla je više od 5.000 ljudi da izađu iz blokade ili prezaduženosti, rekao je Škrgatić. No rješenje nije univerzalno. Ne može se, kaže, svima pomoći kroz konsolidaciju. Ljudi moraju imati redovna primanja i kreditnu sposobnost. Za neke je osobni stečaj jedini izlaz.

- Ljudi imaju otpor prema birokraciji i pravosuđu. Ne vjeruju da će im se dugovi zaista otpisati. Ako se ide u osobni stečaj, nekretnine se moraju unovčiti. To je glavni razlog zašto ljudi izbjegavaju taj postupak, naglasio je.

Prosječni dug je oko 7.247 eura, ali medijan iznosi 2.239 eura, što znači da polovica građana duguje manje od tog iznosa, pojasnila je Ilak. Najviše se duguje bankama i financijskom sektoru, a najčešće telekomunikacijskim tvrtkama. Država je također među vjerovnicima, ali uglavnom kroz kazne i pristojbe. Porezni dugovi su rjeđi kod građana, dodala je Ilak.

- Dvije tisuće eura duga za mnoge je ogroman novac. Dovoljno je malo da netko iz stabilne situacije padne u siromaštvo. Na to utječu globalni faktori, inflacija, rast cijena energenata i ograničenja kreditiranja guraju ljude prema prezaduženosti, upozorio je Škrgatić. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.