Sindikati traže veće plaće i mirovine: 'Umirovljenicima treba nova formula usklađivanja'

'Plaće, mirovine, cijene-utjecaj aktualne geopolitičke krize na životni standard radnika i umirovljenika' bila je tema današnjeg okruglog stola saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo. SDP-ov Član Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora Mišo Krstičević predstavnicima ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, predstavnicima sindikata i umirovljenika postavio je niz pitanja vezana uz mirovine, plaće i inflaciju koja ima negativan utjecaj posebno na umirovljenike, ali i veliki broj radnika. U riziku od siromaštva, o čemu smo pisali i ovdje, živi 39 posto umirovljenika među kojima je 42 posto umirovljenih žena, kazao je Krstičević. 

'Stvarni izdatci umirovljenika su tri do četiri puta veći'

Stručnjak Ivan Lovrinović s Ekonomskom fakultet Sveučilišta u Zagrebu ističe da je euro važan uzrok inflacije. Naglasio je i da bi umirovljenicima trebala nova formula usklađivanja. Smatra da su premijer Andrej Plenković i njegovi ekonomisti obmanjivali javnost da će euro biti spas jer euro je postao problem. Smatra da će Hrvatska ostati šampion inflacije u eurozoni koja u ožujku iznosi 4,8 posto, o čemu čitajte ovdje. 

– Metodologija obrane radništva i umirovljenika je potpuno pogrešna, način usklađivanja mirovina prema švicarskoj formuli, 70:30, 85:15, ništa to... Ona je uzrok da je udio mirovine na 38 posto u prosječnoj plaći. Zato što se malo ravna prema inflaciji, pa prema plaćama. Ključna je stvar u inflaciji, nisu plaće uzrok inflacije nego obratno. Treba umirovljenicima pokrenuti novi indeks. Samo jedan primjer, u sadašnjem izračunu indeksa potrošačkih cijena, umirovljenici najviše troše na hranu i bezalkoholna pića, režije i zdravlje. Utjecaj izdataka na zdravstvenu brigu i higijenu je samo 3,1 posto, zato što postoji 900 proizvoda i usluga koji ulaze u obračun inflacije i to se razvuče. Stvarni izdatci umirovljenika su tri do četiri puta veći, ne 3,1 posto nego devet do 12 posto, rekao je Lovrinović. 

'Građani i umirovljenici imaju pravo na svoj dio' 

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), Matica hrvatskih sindikata (MHS) i Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) 18. travnja u podne održava prosvjed 'Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine', o čemu čitajte ovdje. Predsjednik SSSH-a Mladen Novosel danas je istaknuo da se cijene ne formiraju prema kupovnoj moći hrvatskih građana nego stranaca koji dolaze kao turisti.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Tražimo prosvjedom da hrvatske plaće i mirovine budu isto tako konkurentne i da hrvatski radnik i umirovljenik može reći 'da, i moj rad ili minuli rad je konkurentan'. Postoji prostor za povećanje plaće kod Vlade kao najvećeg poslodavca u državnom i javnom sektoru. Daleko veći u privatnom sektoru. Netko se enormno bogati, a Vlada to uporno tolerira, ne želi se miješati osim ako skoče cijene. Ovako više dalje ne ide, građani, umirovljenici imaju pravo na svoj dio, zato je ovaj prosvjed u subotu. Nadamo se da će se u Hrvatskoj svijest pokrenuti, rekao je Novosel.

'Danas umirovljenik stvarno ne može živjeti' 

Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika istaknuo je da hrvatskim umirovljenicima nikada nije bilo teže, a uvjerava ih se da nikada nije bilo bolje. Istina je da je mirovina nominalno rasla, ali ne i kupovna moć mirovina. Svako kućanstvo ima svoju inflaciju, ističe, a najsiromašnija kućanstva, među kojima su umirovljenici, suočavaju se s većim rastom troškova života. Najveći dio ide im na hranu, energiju, stanovanje i lijekove, što najviše poskupljuje. Korekcija AVM-a donijela bi povećanje radničkih mirovina za 20 do 25 posto. Jednokratne korekcije nisu dovoljne, potrebno je urediti model usklađivanja kako bi se spriječilo zaostajanje mirovina, naglasio je Špika. AVM od 1. siječnja 2026. iznosi 14,84 eura, o čemu smo pisali ovdje. 

– Moja majka ima 500 eura mirovine, da nema mene i brata, zna se da ne bi mogla živjeti. Ono što boli u cijeloj priči je kada se kaže 'da, ali naši imaju vlastite nekretnine'. Što su trebali biti u šatoru, u pećini? Ulagali su u tu kuću, pošteno su zaradili mirovinu. Znači danas umirovljenik stvarno ne može živjeti. Radnik s prosječnom plaćom ne može kupiti pola kvadrata stana, sve su to razlozi zbog kojih će se održati prosvjed, 70 posto radnika dobiva ispodprosječnu plaću. Na kraju će nam ostati država, ljuštura, a neće biti građana jer će otići van, istaknuo je predsjednik NHS-a Dražen Jović.

'Ne mogu prihvatiti da oni koji su radili 40 godina i dalje moraju raditi' 

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Višnja Stanišić kaže da prosjek umirovljenicima ništa ne znači nego im znači kada uđu u trgovinu i vide koliko nešto košta. Usklađivanjem mirovina koje je trenutačno, ističe, nikada se neće doći na zelenu granu, odnosno da udio prosječne mirovine u plaći bude više od 60 posto. U mirovinskom sustavu se najbolje vidi da Vlada vodi politiku kojom samo žele ostati na vlasti, nekim se grupama umirovljenika povećavaju mirovine, nikada tako da se svim umirovljenicima povećaju mirovine, da se napravi pošteni obračun mirovine. Spomenula je i kako svega tri i pol posto umirovljenika radi u mirovini, većina ne želi raditi. Danas radi oko 36.000 umirovljenika, o čemu čitajte ovdje. 

– Neki moraju raditi jer ne mogu preživjeti. Nemam ništa protiv da rade oni koji žele, ali ne mogu prihvatiti da oni koji su radili 40 godina i dalje moraju raditi. Danas i ja dijelom ovisim o svojoj kćeri, a ne želim to, rekla je Stanišić i naglasila kako umirovljenici imaju puno problema sa zdravstvom. Vlada želi da što kraće uživamo u mirovini, dodala je Stanišić koja je nedavno komentirala kako nakon 43 godine staža mora kupovati jogurt po ograničenoj cijeni, o čemu čitajte ovdje.

'Od 2016. mirovine su porasle za 106 posto' 

Vlada vodi odgovornu politiku, istaknula je ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Ministarstva rada i mirovinskog sustava Melita Čičak. Od 2016. godine mirovine su porasle 106 posto, a kupovna moć 48 posto. Prosječan radni staž bio je 31 godinu i 5 mjeseci, kako je navela Čičak.

Čičak smatra i da je sustav generacijske solidarnosti zastario i da treba otvarati nove mogućnosti za povećanje mirovina. Također, ravnateljica Uprave za rad Ministarstva Anita Zirdum rekla je kako je situacija puno bolja nego prije deset godina. U Hrvatskoj postoje povlastice koje druge zemlje nemaju, dodala je Zirdum.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.