Mirovine Europa traži da radimo dulje, predsjednica SUH-a: 'Najbolje do smrti pa da ni ne koristimo mirovinu'

Europa traži da radimo dulje, predsjednica SUH-a: 'Najbolje do smrti pa da ni ne koristimo mirovinu'

Jasmina Grgurić Zanze
Jasmina Grgurić Zanze

05. veljača 2026.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu

Rad do 72. godine predlaže OECD, a predsjednica Sindikata umirovljenika pak poručuje da bi Europi najdraže bilo da radimo do smrti pa da ni ne koristimo ono što smo uplaćivali u mirovinski sustav. Stanišić je objasnila i zašto hrvatski umirovljenici imaju malo radnog staža te upozorila da je isplata mirovina u budućnosti – neizvjesna. Rješenje vidi u poticanju mladih, a ne u radu u starosti.

Višnja Stanišić | Snimak zaslona N1

Višnja Stanišić | Snimak zaslona N1

Glavni tajnik Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) poručio je kako je važno da se što dulje ostaje na tržištu rada, da bi se u mirovinski sustav što dulje uplaćivalo, a što manje iz njega izvlačilo. Preporuke o sve duljem radu, a posljedično tomu sve kraćem primanju mirovina, komentirala je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Višnja Stanišić, s kojom smo ranije razgovarali ovdje.

‘Povlaštene mirovine treba izdvojiti iz sustava’

– To je mantra koju cijelo vrijeme govore, a to i ova naša Vlada cijelo vrijeme propagira. Oni bi da radimo do 72. godine, a onda bi nakon toga bilo zgodno da još radimo i do smrti, jer onda ne bi trebali ni koristiti ono što smo uplaćivali u mirovinski fond. Za novce koje smo uplaćivali u mirovinski fond možemo 15 godina uživati u mirovini, a to po ovome više nitko neće moći, osim ako ne doživi stotu, rekla je za N1 SUH-ova Višnja Stanišić.

Ilustracija | Pexels
Svjetska banka predlaže Hrvatskoj rad do 72. godine; imaju i još neke preporuke

Predsjednica Sindikata umirovljenika ističe da OECD nije učinio ništa da mladima da poticaj da imaju djecu i da stvore omjer radnika koji bi trebao podržavati umirovljenike. Podsjeća da je Hrvatska zemlja u kojoj mladi najdulje ostaju s roditeljima, a ne mogu si priuštiti ni dijete ni stan.

– Jedno dijete vas toliko košta da se ne usudite imati drugo ili treće jer ga automatski zakidate za normalan i lijep život. Na tome je trebalo raditi, a ne na tome da stare osobe, koji su odradile 40 i više godina staža, tjeraju da još dulje rade, rekla je Višnja Stanišić.

Komentirala je i činjenicu da hrvatski umirovljenici imaju niži staž od umirovljenika u drugim državama. U taj prosjek, kaže, ulaze i oni po posebnim propisima, politički zatvorenici koji su imali dva tri mjeseca staža, a jako puno je staža za koji nisu uplaćivani doprinosi. Među njima su i mirovine po posebnim propisima koje bi, smatra, trebalo izdvojiti iz mirovinskog osiguranja i financirati iz proračuna.

‘Nadajmo se da mirovinski fondovi neće propasti’

– Mislim da to nije tako kako Vlada govori, da gotovo polovina sredstava za mirovine ide iz proračuna. Jako dobro se sjećam situacija dok sam radila u Zavodu za mirovinsko. Te mirovine po posebnim propisima su se popriličan broj godina isplaćivala iz mirovinskog fonda. Vlada za njih nije isplaćivala ništa iz proračuna, a to joj je bila obaveza. Trošili su se radnički doprinosi. Vlada nikada taj dug nije vratila, nego je sve mirovine poslala u proračun i na riznicu i sada govori da nema dovoljno… Vjerujem da nema dovoljno sredstava, ali ne toliko koliko oni pričaju, kaže SUH-ova čelnica.

Stariji radnik | Pexels
Rad u mirovini na puno radno vrijeme: 'Država vam uzme 500 eura, a 400 platite doprinose'

Stanišić upozorava i da su mirovine postale neizvjesne, jer nema sigurnosti da će današnje generacije radnika za 15 ili više godina dočekati mirovinu. Ta sigurnost je manja nego kad smo počeli uplaćivati u mirovinski fond. Ide se, ističe, na to da se uplaćuju privatni fondovi, a da državna mirovina bude socijala. Budući radnici samo će se moći nadati, smatra, da ti fondovi neće propasti prije nego što ostvare pravo na mirovinu.

Dodala je i da država mora raditi na tome da zadrži našu mladu snagu u Hrvatskoj, umjesto popularizacije zapošljavanja stranih radnika. Oni, kaže, prema sadašnjim zakonima ovdje ni neće ostvariti pravo na mirovinu, a istovremenom minimalnim uplatama od minimalnih plaća u mirovinski sustav ruše i cijenu rada, odnosno plaća. Rješenje nije ni, zaključuje, nova mogućnost rada na puno radno vrijeme uz primanje pola mirovine, o čemu je Stanišić ranije govorila ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.