Provjerili smo koliko je ministar Ružić prošle godine uplatio sebi i drugima za mirovinu

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić je tijekom 2025. godine uplatio ukupno 3.382,92 eura za svoj II. mirovinski stup. Izračunali smo to uvidom u njegovu imovinsku karticu, na temelju javno objavljenog iznosa njegove bruto mjesečne plaće od 5.638,11 eura koju je primao kao ravnatelj Kliničko bolničkog centra (KBC) Rijeka. U II. mirovinski stup je iz plaće mjesečno uplaćivao 281,91 eura, a u I. mirovinski stup 845,72 eura. To znači da je prošle godine za sve umirovljenike solidarno uplatio 10.148,64 eura.

Napomenimo kako je riječ o najmanjim iznosima jer je Ružić radio dodatne poslove, ali kako ne znamo koji tipovi ugovora su bili u pitanju, nismo ih uzeli u obzir.

Propust u Pravilniku

Ukupni iznos koji je prošle godine Ružić uspio osigurati ulaganjem u II. mirovinski stup ne možemo izračunati. Naime, na ukupni iznos ulaganja se dodaju prinosi. Njih je nemoguće saznati bez uvida u članstvo u mirovinskom društvu, pripadnost kategoriji mirovinskog fonda te eventualnoj promjeni jednog ili drugog. Ti podaci i iznos na mirovinskom računu su jedini podaci koje dužnosnici ne moraju prikazati na imovinskoj kartici. Na taj propust je naš portal prvi upozorio ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je našu argumentaciju opisalo kao vrijedan doprinos razmatranju unaprjeđenja sustava imovinskih kartica. Inače, upravo je Povjerenstvo odgovorno za formu imovinske kartice. Kad bi ispravili grešku i propust, unošenje podataka o štednji za II. mirovinski stup bi moglo postati standard za godinu dana. Usput, važno je napomenuti da je krajem prošle godine u Saboru izglasana Ines Pavlačić kao nova predsjednica Povjerenstva, koja je prethodno tome ondje bila v.d.

Od 70 do 540 eura prinosa

Iako na raspolaganju nemamo informacije o Ružićevom mirovinskom fondu i društvu izbora, poigrali smo se podacima Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) o prinosima fondova u 2025. godini, o čemu smo pisali ovdje, i primijenili ih na njegovom primjeru. Za potrebe ilustrativnog izračuna, obradit ćemo podatke s idejom da Ružić cijelu godinu nije mijenjao kategoriju fonda. Napominjemo da je ovaj podatak posve ilustrativan, jer je ministar novce uplaćivao linearno tijekom godine, a ne odjednom na početku godine.

U slučaju da je bio u kategoriji A, onoj najrizičnijoj, na uplaćeni iznos prinos je iznosio 540,93 eura. Točnije, osigurao bi si 3.923,85 eura na temelju prinosa od 15,99 posto. Ako je u kategoriji B, dobio bi još 298,71 eura od prinosa pošto je za tu kategoriju iznosio 8,83 posto. Tad bi si osigurao ukupno 3.681,63 eura. U kategoriji C, koja je najkonzervativnija, dobio bi dodatnih 70,36 eura, tj. osigurao bi si ukupno 3.453,28 eura, s obzirom na prinose od 2,08 posto.

IZRAČUN – Uplate u II. mirovinski stup ministra Alena Ružića u 2025. | Mirovina.hr

Treba imati na umu da je prošle godine ministar bio zaposlen i na poziciji redovitog profesora pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, gdje je mjesečno primao 1.452,62 eura neto. S obzirom na to da nismo upoznati s vrstom ugovora o radu na temelju kojeg mu se obračunavalo to primanje, nismo ga uključili u izračun.

Manja primanja ima kao ministar

Inače, Ružić je ove godine odstupio s mjesta ravnatelja KBC Rijeka te s profesorske pozicije kad je u veljači došao na mjesto ministra. Njegova ministarska plaća iznosi 7.285,50 eura bruto, odnosno 5.025,15 eura neto. To je preko 1.600 eura veći iznos u odnosu na bruto plaću koju je dobivao za poziciju ravnatelja KBC Rijeka.

Usprkos tome, njegova mjesečna primanja su za više od 1.200 eura niža otkad je na novoj poziciji. Ipak, u prethodnih godinu dana, njegove nekretnine su porasle za 80.000 eura u vrijednosti, o čemu smo pisali ovdje.

Natprosječna ravnateljska plaća

U osvrtu na karijeru ministra, može se vidjeti da je kao liječnik koji je paralelno radio kao profesor imao natprosječna primanja. Posljedično tome, njegova ulaganja u II. stup mora da su značajno viša nego ona prosječnog stanovnika.

Ružić je na poziciji ravnatelja KBC Rijeka zaposlen više od pet godina, od 2020. godine. Zbog iste je prvi put ispunio imovinsku karticu 2022. godine. U njoj je naveo da mu je plaća ravnatelja iznosila 32.406,94 kuna bruto, odnosno 20.926,53 kuna neto. U eurima, radi se o iznosima od 4.301,14 eura bruto i 2,777,43 eura neto.

Radi se o plaći koja je iznadprosječna za 2021. godinu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna bruto plaća tad je iznosila 9.599 kuna, što bi bilo 1.274 eura. To je više od tri puta manje od ministrove plaće kao ravnatelja KBC Rijeka. Dakle, Ružić samo te godine u II. stup sebi uplatio tri puta više nego prosječni stanovnik Hrvatske.

Značajan prihod od profesorske pozicije

Istovremeno, Ružić je bio zaposlen kao redoviti profesor pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. U imovinskoj kartici iz 2022. godine naveo je da je ondje mjesečno primao neto iznos od 6.479,74 kune. Preračunato u eure, radi se o 860 eura. Na istom fakultetu je započeo svoju akademsko-znanstvenu karijeru 2008. godine, kao docent. Paralelno je radio kao docent i docenta pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Docent prestaje biti 2013. godine, kad postaje izvanredni profesor pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a redoviti 2018. godine. To znači da je dulje od sedam godina primao profesorsku plaću uz liječničku. Dodatno je povisio primanja kao prorektor za znanost i umjetnost na istom fakultetu od 2017. do 2020. godine.

Dobro plaćene specijalizacije

Ružić se, kao većina doktora, dug period vremena školovao, sve do 2009. godine. Diplomirao je 1997. godine, a nakon toga završio poslijediplomski znanstveni studij pa specijalistički studij i zatim doktorski znanstveni studij. Paralelno s time, četiri godine je posvetio specijalizaciji, a kasnije i tri godine užoj specijalizaciji.

Liječnici su za specijalizacije plaćeni natprosječnom plaćom. Ona se diže kad se u nju uračunaju dežurstva, noćne smjene i slični radni uvjeti karakteristični za taj posao. Stoga, može se zaključiti da je Ružić tijekom ukupnih sedam godina specijalizacije uložio značajan iznos u svoju mirovinsku štednju u II. stupu.

Višegodišnje visoke pozicije u bolnicama

Prva značajna pozicija na kojoj se zaposlio u nekoj bolnici bila je ona predsjednika Stručnog vijeća Specijalne bolnice Thalassotherapia u Opatiji. Ondje je djelovao i kao pročelnik Zavoda za kardiologiju i kardiološku rehabilitaciju. U Opatiji je radio pet godina, do 2011. godine. Visokopozicionirana liječnička funkcija zasigurno mu je opet osigurala iznadprosječne iznose doprinosa za II. stup mirovinske štednje.

U KBC Rijeka je završio svoju prvu specijalizaciju, a 2015. godine ondje se zapošljava kao pročelnik Zavoda za kardiomiopatije, zatajivanje srca i bolesti srčanih zalistaka Klinike za bolesti srca i krvnih žila. Radi se o još jednoj višoj liječničkoj poziciji koja mu je pet godina, dok nije postao ravnatelj, osiguravala natprosječna primanja te posljedično visoka ulaganja u II. stup.

Neki političari podijelili informacije o II. stupu

Inače, prvi i jedini saborski zastupnik koji je dosad podijelio informacije o svojem ulaganju u II. stup mirovinske štednje je Marin Živković, potaknut našim tekstom. Za naš portal je objasnio da je to učinio jer smatra da se načelno ta štednja ne razlikuje od ostalih i želi svojim primjerom potaknuti da se takva praksa, trenutačno dobrovoljna, pretvori u pravilo, o čemu smo pisali ovdje.

Živkovićeva odluka slijedi primjer Damira Bakića koji je postao prvi hrvatski političar koji je tu istu informaciju odlučio javno podijeliti, i to na našem portalu, pa njegovo stanje na računu možete provjeriti ovdje. U međuvremenu, izračunali smo i koliko je premijer Andrej Plenković prošle godine uplatio u I. i II. mirovinski stup, uz ilustrativni izračun njegovih prinosa, koji možete vidjeti ovdje. Isto smo napravili u slučaju predsjednika Zorana Milanovića u članku ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.