Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026

Zoran Milanović | Foto: Canva
Predsjednik Zoran Milanović je tijekom 2025. godine uplatio ukupno 6.157,32 eura za svoj II. mirovinski stup. Izračunali smo to uvidom u njegovu imovinsku karticu, na temelju javno objavljenog iznosa njegove bruto mjesečne plaće od 10.262,23 eura. U II. mirovinski stup je iz plaće mjesečno uplaćivao 513,11 eura, a u I. mirovinski stup 1.539,33 eura. To znači da je prošle godine za sve umirovljenike solidarno uplatio 18.471,96 eura.
Ukupni iznos prošlogodišnje uštede koju je Milanović uspio osigurati ulaganjem u II. mirovinski stup ne možemo izračunati. Naime, na ukupni iznos se dodaju prinosi, a koje je nemoguće saznati bez uvida u članstvo u mirovinskom društvu, pripadnost kategoriji mirovinskog fonda te eventualnoj promjeni jednog ili drugog. Ti podaci, uz iznos na mirovinskom računu, su ujedno i jedini podaci koje dužnosnici nisu obvezni prikazati na imovinskoj kartici, propust na koji smo prvi upozorili ovdje.
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je našu argumentaciju opisalo kao vrijedan doprinos razmatranju unaprjeđenja sustava imovinskih kartica, za čiju formu su upravo oni odgovorni. Ako Povjerenstvo ispravi grešku i propust, unošenje podataka o štednji za II. mirovinski stup bi moglo postati standard za godinu dana. Treba napomenuti i da je krajem prošle godine u Saboru izglasana Ines Pavlačić kao nova predsjednica Povjerenstva, koja je prethodno tome ondje bila v.d.
Prvi i jedini zastupnik koji je dosad podijelio informacije o svojem ulaganju u II. stup mirovinske štednje je Marin Živković, potaknut našim tekstom. Za naš portal je objasnio da je to učinio jer smatra da se načelno ta štednja ne razlikuje od ostalih i želi svojim primjerom potaknuti da se takva praksa, trenutačno dobrovoljna, pretvori u pravilo, o čemu smo pisali ovdje.
Živkovićeva odluka slijedi primjer Damira Bakića koji je prošli tjedan postao prvi hrvatski političar koji je tu istu informaciju odlučio javno podijeliti, i to na našem portalu, pa njegovo stanje na računu možete provjeriti ovdje. U međuvremenu, izračunali smo i koliko je premijer Andrej Plenković prošle godine uplatio u I. i II. mirovinski stup, uz ilustrativni izračun njegovih prinosa, koji možete vidjeti ovdje.
Iako na raspolaganju nemamo informacije o Milanovićevom mirovinskom fondu i društvu izbora, poigrali smo se podacima Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) o prinosima fondova u 2025. godini, o čemu smo pisali ovdje, i primijenili ih na njegovom primjeru. Za potrebe ilustrativnog izračuna, obradit ćemo podatke s idejom da Milanović cijelu godinu nije mijenjao kategoriju fonda. Napomenimo da je ovaj podatak posve ilustrativan, jer je predsjednik novce uplaćivao linearno kroz godinu, a ne odjednom na početku godine.
U slučaju da je bio u kategoriji A, onoj najrizičnijoj, na uplaćeni iznos prinos je iznosio 984,56 eura. Točnije, osigurao si je 7.141,88 eura na temelju prinosa od 15,99 posto. Ako je u kategoriji B, dobio bi još 543,69 eura pošto je za nju prinos bio 8,83 posto. Tad bi si osigurao ukupno 6.701,01 eura. U kategoriji C, koja je najkonzervativnija, dobio bi dodatnih 128,07 eura, tj. osigurao bi si ukupno 6.285,39 eura, s obzirom na prinose od 2,08 posto.

IZRAČUN – Uplate u II. mirovinski stup predsjednika Zorana Milanovića u 2025. | Mirovina.hr
Inače, kad se baci kratki pogled na Milanovićevu karijeru, može se zaključiti da se u svojim starim danima neće morati brinuti oko financija iako je vlastitim zakonom sam sebe zakinuo za povlaštenu saborsku mirovinu.
Karijeru je započeo s diplomom pravnika, stažiranjem u struci, na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Od 1993. do 2004. godine radio je kao diplomat, savjetnik i naposljetku pomoćnik ministra u Ministarstvu vanjskih poslova. To je 11 godina staža na pozicijama koje zajamčeno donose iznadprosječna primanja, ali moramo napomenuti kako II. stup postoji tek od 2002. godine.
Nejasno je koji su bili izvori njegovih primanja sljedeće četiri godine, kad se penjao do pozicije predsjednika Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP). Saborski zastupnik SDP-a postaje 2008. godine, gdje ostaje do 2011. godine, kad preuzima vlast kao predstavnik Kukuriku koalicije i postaje premijer. Na toj poziciji je odradio jedan mandat, tijekom kojeg je bio zaslužan za ukidanje prava na povlaštenu mirovinu za saborske zastupnike.
Radi se o pravu koje vrijedi za sve zastupnike koji su do njegovog mandata ispunili uvjete po Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, o čemu smo pisali ovdje. Milanović je tako samom sebi ukinuo mogućnost primanja povlaštene saborske mirovine, iako je bio zastupnik u prošlom mandatu, jer je bio mlađi od 55 godina, što je jedan od preduvjeta. Ipak, jedan mandat saborskog zastupnika uz jedan premijerski mandat sigurno su značajno doprinijeli iznosu na njegovom mirovinskom računu.
Odlazi s mjesta predsjednika SDP-a i povlači se iz politike te pokreće privatni konzultantski posao nakon što gubi vlast na izborima 2015. godine. U politiku se vraća 2020. godine, nakon što je izabran za predsjednika države na izborima 2020. godine. Predviđeno je da će na toj poziciji ostati do kraja drugog mandata 2030. godine, što znači da će 10 godina ulaganja u njegovu mirovinsku štednju biti uplaćeno iz prestižne predsjedničke plaće.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026
Zašto je neto plaća manja od bruto iznosa: Za prvi rez je kriva mirovina
Za razliku između bruto i neto plaće je kriva mirovina. Od bruto plaće se prvo oduzimaju doprinosi za mirovinu u iznosu od 20 posto, a zatim porez.
09:04 7 h 23.08.2026
Kome idu državni poticaji za treći stup: Možete imati veliku štednju i dobiti nula eura
Država štedišama u trećem stupu uplaćuje poticaje u iznosu od 15 posto godišnje. Pravo na isplatu ovisi o uplatama štediša, a ne o iznosu na računu.
07:24 9 h 23.08.2026
U trećem stupu štedi skoro sedam posto više muškaraca nego žena: Mladi vode po rastu
Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali su 459.871 člana u drugom kvartalu. Najviše ih je među muškarcima i osobama u 40-ima.
15:04 2 d 21.08.2026
Izračunali smo srpanjsko usklađivanje: Prosječna radnička mirovina raste 30 eura
Konačno su poznati svi podaci potrebni za izračun stope usklađivanja mirovina. Napravili smo računicu, a čeka se još službena odluka HZMO-a.
12:58 2 d 21.08.2026
Tisuću umirovljenika svaki mjesec upadne u porezne škare: Najveći val očekuje se u rujnu
Porez na mirovine plaća sve više umirovljenika, a na mjesečnoj bazi broj platiša raste za oko 1.000. Uskoro će ih biti još više.
15:39 3 d 20.08.2026
Branitelji upozoravaju na podjelu: 'Neki nisu tražili da im se bolest poveže s ratom'
Jedan dan u rovu vrijedi kao plastična boca, pišu branitelji u javnom savjetovanju oko izmjena zakona ZOHBDR i DVO. Upozoravaju i na diskriminaciju.
15:35 3 d 20.08.2026
Mirovinska štednja koju tvrtke uplaćuju radnicima: Članstvo poraslo skoro dva posto
Članstvo ZDMF-ova poraslo je za 0,06 posto u srpnju te 1,80 posto u prvom polugodištu. Na kraju srpnja ti fondovi brojali su ukupno 51.950 članova.
15:22 3 d 20.08.2026
Zahvaliti ili zahvaliti se? Razlika je ogromna, nekog možete uvrijediti
Dok zahvaliti doista znači nekome izraziti zahvalnost, zahvaliti se upotrebljavamo kada nešto želimo odbiti.
07:42 8 h 23.08.2026
Studiji bez položene mature mogu se upisati i ove jeseni. Ima 'caka'
U Hrvatskoj je moguće upisati studij bez položene državne mature. No, to će kandidate skupo koštati jer se oni plaćaju.
07:41 8 h 23.08.2026
Bauštelska četvrt: Trnsko je prvi cjelovito realizirani urbanistički plan u Novom Zagrebu
U novoj Bauštelskoj četvrti s arhitektom Jankom Kraljem prošetali smo Trnskom, najstarijim cjelovito realiziranim zagrebačkim kvartom južno od Save.
09:45 6 h 23.08.2026
Koliko košta odvoz građevinskog otpada? Vreće od 40 eura, a za kontejnere se treba isprsiti
Cijena ne ovisi samo o količini šute, već i o katu, pristupu kamionu, vrsti materijala, utovaru i zbrinjavanju.
07:35 8 h 23.08.2026