Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 15 d 24.06.2026

Imovinske kartice Sabor | Ilustracija mirovina.hr
Dužnosnici iz ministarstava, državnih tijela, saborski zastupnici, a i svi ostali moraju jednom godišnje unijeti izmjene u imovinskim karticama. Podatke o promjenama vrijednosti nekretnina pa tako i u štednjama, moraju navoditi sa zadnjim danom prethodne godine. To u praksi znači da zastupnik koji je povećao ili smanjio svoju štednju, mora navesti točan iznos na 31. prosinca 2025..
Zastupnici moraju navoditi podatke o III. dobrovoljnom mirovinskom stupu kao obliku štednje. Isto vrijedi i za kapitaliziranu vrijednost životnog osiguranja, kao i druge oblike kapitalizirane štednje. Ono što eksplicitno ne moraju, prema važećem obrascu imovinske kartice, jest posebno iskazivati stanje u II. stupu, navoditi fond u kojem se nalazi njihova ulaganja niti kategoriju rizičnosti (A,B,C).
– Iako je riječ o obliku obvezne individualne štednje, doprinosi za II. mirovinski stup sastavni su dio bruto plaće obveznika. Naime, Pravilnikom o imovinskoj kartici (Narodne novine, broj 8/2022) propisano je da podaci o prihodima obuhvaćaju, između ostalog, podatke o mjesečnim bruto i neto primanjima obveznika, unutar kojih su sadržane i uplate u obvezne mirovinske stupove, objašnjavaju iz Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Podsjetimo, krajem prošle godine je u Saboru izglasana Ines Pavlačić kao nova predsjednica, a prethodno tome je bila v.d. istog tijela.
To što se iskazuje bruto I iznos plaće je dovoljno za izračunati koliko se uplaćuje u II. stup. Međutim, na drugi stup se obračunavaju prinosi, ovisno o različitim rezultatima pojedinih fondova. Koji fondovi su imali najveće prinose, nedavno je objavila HANFA, a iste možete proučiti ovdje. Uz to, dužnosnici u većini slučajeva već dolaze na pozicije s nekim određenim iznosima u II. stupu, a te iznose je nemoguće znati iz postojeće plaće dužnosnika.
Također, postoji pitanje sukoba interesa ako ne znamo u kojem fondu su koji dužnosnici. Primjerice, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ili ministar financija po prirodi svojeg posla imaju odnose s dobrovoljnim i obveznim mirovinskim fondovima, a javnost ne zna u kojem fondu i u kojoj kategoriji imaju svoje mirovinske štednje.
Navedenu argumentaciju smo poslali Povjerenstvu s dodatnim pitanjem bi li se podaci o imenu fonda, kategoriji i iznosu štednje trebali pojavljivati u imovinskim karticama, jednako kao što se ostali oblici štednje moraju navoditi.
– Povjerenstvo se u svom radu vodi važećim zakonskim i podzakonskim okvirom, a svaka izmjena obrasca ili obveze izvještavanja zahtijevala bi prethodnu analizu postojećih propisa i njihove svrhe. Vaše primjedbe i pitanja mogu se promatrati kao doprinos raspravi o mogućim unaprjeđenjima sustava imovinskih kartica, te ih u tom smislu smatramo vrijednim razmatranja u širem normativnom kontekstu, odgovorili su za naš portal.
Napomenimo kako je ovlast izmjene obrasca za ispunjavanje imovinskih kartica u rukama samog Povjerenstva. Iz samog odgovora Povjerenstva može se iščitati kako je argumentacija o potrebi uvrštavanja fonda, kategorija i stanja vrijedna rasprave pa će portal mirovina.hr pratiti razvoj iste.
Uz navedeno o II. stupu, obveznici ispunjavanja imovinske kartice moraju navesti i podatke o III. stupu, ali tek u rubrici obaveza, ne kao posebnu izdvojenu kategoriju. I u vezi tog pitanja, Povjerenstvo je istaknulo kako bi eventualna izmjena i stvaranje zasebne rubrika mogla biti predmet budućih razmatranja u kontekstu mogućih promjena obrasca imovinske kartice. Istaknimo kako u Hrvatskoj djeluje osam otvorenih i 21 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Svake godine država uplaćuje poticaje za građane koji se odlučuju za ovakav oblik štednje, a detalje o isplatama u prošloj godini pročitajte ovdje.
Podsjetimo, izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2024., građanima je omogućeno fleksibilnije upravljanje štednjom u II. mirovinskom stupu. Cilj zakonskih promjena je osnažiti ulogu osiguranika u donošenju odluka o načinu ulaganja, uz veću prilagodbu individualnim potrebama, životnoj dobi i sklonosti riziku. Građani mogu zatražiti promjenu obveznog mirovinskog fonda (OMF-a) ili promjenu kategorije fonda (A, B ili C) podnošenjem zahtjeva u poslovnicama FINA-e ili REGOS-a, kao i elektronički putem sustava e-Građani.
Upravo iz navedenog je jasno kako su tek nedavno zakonskim izmjenama omogućena veća fleksibilnost pa time i veći interes građana za temu štednje u drugom mirovinskom stupu. Stoga nije čudno vidjeti da dužnosnici moraju navesti točne dionice koje imaju u svojem vlasništvu, ali ne moraju imenovati svoj II. i III. fond. Dok je za dionice i druge oblike štednje već godinama postojala regulativa i pravni normativ, situacija za fondove je tek od nedavno drugačija.
Manja osvježenja u obrascu imovinskih kartica u skladu sa zakonskim izmjenama, koje može samostalno donijeti Povjerenstvo, mogla bi odraziti zakonske izmjene i donijeti do veće transparentnosti mirovinske štednje dužnosnika. Naravno, dužnosnici koji to žele, ne moraju čekati Povjerenstvo i mogu na vlastitu inicijativu iznijeti podatke o svojem fondu, kategoriji i stanju na računu, što bi bio hvalevrijedan potez.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 15 d 24.06.2026
Prinosi za treći stup u prvom polugodištu: Najlošiji fond pada prema nuli
Prinosi otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova iznosili su od 0,43 do 10,87 posto u prvoj polovici godine. Rezultati su slični prošlogodišnjima.
12:51 3 h 09.07.2026
Ulaganja mirovinskih fondova u državne obveznice: Iznosi prelaze milijarde eura
Državne obveznice vrijedne 1,25 milijardi eura garantiraju kamate od tri posto do 2031. Provjerili smo ulaganja mirovinskih fondova u te obveznice.
16:54 23 h 08.07.2026
Imamo treći najveći rast mirovina u zadnjih 12 godina: Evo koliko su dobili umirovljenici
Mirovine nisu rasle samo usklađivanjima, već i zakonskim izmjenama. Umirovljenici su 2026. dobili treći najveći rast od 2014. godine.
12:58 1 d 08.07.2026
Prinosi za mirovinsku štednju iz drugog stupa: Jedno društvo je pobjednik polugodišta
Ovogodišnji prinosi nadmašuju prošlogodišnje u dvije kategorije. Jedno društvo vodi fondove koji su bili najuspješniji, a drugo one najmanje uspješne.
16:34 1 d 07.07.2026
Isplati li se raditi 40 godina? Mirovine za toliki staž većinom manje od 1.000 eura
Vlada poziva na dulji rad, ističući da su mirovine male zbog premalo staža. Provjerili smo koliko imaju umirovljenici koji su radili 40 i više godina.
14:58 2 d 07.07.2026
Zakašnjela isplata nema opravdanja: Zašto Vlada ne koristi projekcije usklađivanja
Dva do tri mjeseca umirovljenici moraju čekati isplati usklađivanja mirovina. Iz BUZ-a poručuju da za takvu praksu nema opravdanja.
13:00 2 d 07.07.2026
Mirovinska štednja koju tvrtke uplaćuju radnicima: Lipanjski prinosi stagniraju
Prinosi mirovinske štednje koju poslodavci uplaćuju radnicima u lipnju su stagnirali. Najniže prinose dobili su zaposlenici najmanje uspješnog fonda.
16:34 2 d 06.07.2026