U prosincu usporila inflacija, a ministar se hvali mjerama Vlade

U prosincu je stopa inflacije u Hrvatskoj usporila na 4,5 posto na godišnjoj razini. S druge strane, u cijeloj 2023. godini inflacija je iznosila osam posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan optimistično je poručio da će u ovoj godini Hrvatska biti među tri zemlje s najnižom stopom inflacije u eurozoni.

Prva procjena indeksa potrošačkih cijena ukazuje na stopa inflacije od 4,5 posto u prosincu 2023. godine, kada se ona usporedi s istim mjesecom u 2022. godini. Ako se takva paralela povuče sa studenim u 2023. i 2022., stopa inflacije je bila niža za 0,5 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Najniža stopa inflacije od listopada 2021.

S obzirom na podatke i ako se tome dodaju podaci prema kojima je inflacija u studenom 2023. iznosila 4,7 posto, može se govoriti o terminu blagog usporavanja rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini, o čemu smo pisali i ovdje. Isto tako, stopa inflacije od 4,5 posto najniža je stopa još od listopada 2021. godine, kada je iznosila 3,8 posto.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan te u segmentu usluga iznosila je po 6,3 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 3,9 posto, dok je kod energije zabilježen pad za 0,6 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

U odnosu na studeni 2023., kad se gledaju komponente hrane, pića i duhana i usluga cijene su porasle za 0,1 posto. Istovremeno, cijene energije, su prema prvim procjenama, pale za 1,7 posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 1,2 posto. Prva procjena indeksa potrošačkih cijena temelji se na podacima o maloprodajnim cijenama od pristiglih izvora podataka do kraja referentnog mjeseca na koji se cijene odnose, što čini oko 80% do 90% pristiglih i obrađenih podataka.

Konačni podaci o indeksu potrošačkih cijena u prosincu, prema klasifikaciji individualne potrošnje prema namjeni (ECOICOP) bit će objavljeni 16. siječnja, piše Državni zavod za statistiku.

Kako se kretala inflacija na godišnjoj razini možete vidjeti ispod:

Oglasio se i ministar Habijan

Ovim je povodom sazvana konferencija Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na kojoj je sudjelovao HDZ-ov ministar Damir Habijan.

– Trend pada stope inflacije pokazuje da su svi vladini paketi pomoći koji su bili usmjereni zaštiti standarda građana i usporavanju inflacije dali rezultat. Najnoviji podaci su na tragu procjena Europske komisije prema kojima će Hrvatska u 2024. godini biti među tri zemlje s najnižom stopom inflacije u eurozoni, a za 2025. Europska komisija prognozira da će ta stopa, gledajući sve zemlje EU-a, u Hrvatskoj biti najmanja, izjavio je ministar Habijan.

Kako stoji na stranicama Ministarstva, Habijan je uz državnog tajnika Hrvoja Bujanovića izrazio zadovoljstvo trendom usporavanja inflacije.

– Ako pogledamo zemlje EU-a u eurozoni, devet zemalja ima pad stope inflacije i Hrvatska je među njih devet, dodao je.

Eurostat: Inflacija u Hrvatskoj u prosincu 5,4 posto

U prosincu 2023. godine je mjerena godišnja stopa inflacije i to harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj, kada je iznosila 5,4 posto. Inače, ako se taj postotak iz prosinca usporedi s onim iz studenog, riječ je o 0,1 postotnom bodu manje, stoji na stranicama Eurostata koji je objavio prvu procjenu.

Potrebno je naglasiti kako je prosječna godišnja stopa inflacije iznosila 2,9 posto u prosincu prošle godine i to u čitavoj eurozoni. Za razliku od Hrvatske, viša stopa inflacije zabilježena je u Slovačkoj gdje iznosi 6,6 posto i Austriji s 5,7 posto. Nižu stopu inflacije od Hrvatske imale su sve ostale članice eurozone.

Kako je izgledala stopa inflacije izražena u postocima za zemlje u eurozoni možete vidjeti ispod. Podaci iz tablice odnose se na Belgiju, Njemačku, Estoniju, Irsku, Grčku, Španjolsku, Francusku, Hrvatsku, Italiju, Cipar, Latviju, Litvu, Luksemburg, Maltu, Nizozemsku, Austriju, Portugal, Sloveniju, Slovačku i Finsku.