Iz Zadra je niknuo div čije šivaće mašine neki i danas koriste: Ovo je priča o Bagatu

Sad već davnih 50-ih godina, u Zadru se rodio još jedan industrijski div. Riječ je, naravno, o Bagatu, poduzeću za proizvodnju šivaćih i alatnih strojeva, alata, plinskih armatura i drvnih proizvoda, koje je ostavilo neizbrisiv trag nekadašnjeg razvoja gospodarstva.

Bagat, poduzeće za proizvodnju šivaćih i alatnih strojeva, alata, plinskih armatura i drvnih proizvoda, osnovan je 1950. godine u Zadru s ciljem proizvodnje uglavnom brodske opreme za potrebe JNA. Imenovan po partizanu i narodnom heroju Vladu Bagatu, ovaj nekadašnji industrijski gigant ostavio je neizbrisiv trag u gospodarskom razvoju ne samo Zadra, već i cijele bivše Jugoslavije.

Širenje prodajne mreže

Počeci Bagata možda jesu obilježeni proizvodnjom brodske opreme za potrebe JNA, no sredinom 50-ih godina prošloga stoljeća, Bagat se okreće civilnoj proizvodnji, prvenstveno šivaćih strojeva, kako prenosi Hrvatska tehnička enciklopedija. Budući da je ta poslovna odluka urodila plodom te je poduzeće postalo vodeće u toj branši, 1956. godine tvornica je preseljena, broj zaposlenika popeo se na 550, a usvojena je i licenca talijanskog proizvođača Necchi za dodatni razvoj proizvodnje.

Nakon toga, Bagat se tijekom 1960-ih proširio na pet proizvodnih pogona, uključujući proizvodnju plinskih armatura, drvnih proizvoda, specijalnih alatnih strojeva i elektroinstalacija. Značajna je bila i suradnja s poduzećem Jela za proizvodnju kabinetskih ormarića za šivaće strojeve, koja je dodatno potaknula rast i produktivnost. Tih su godina počeli proizvoditi i naprednije šivaće strojeve s ‘cik-cak’ ubodom i to bez kupnje stranih licenci.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Bagat je godinama nakon toga širio svoju prodajnu mrežu, otvarao prodavaonice diljem Jugoslavije te kontinuirano modernizirao proizvodnju. Primjerice, krajem 1980-ih godina uveli su šivaće strojeve s računalnim upravljanjem, što je za to vrijeme bio pravi novitet. Tada je u Bagatu bilo zaposleno preko 3.600 radnika, a proizvodilo se oko 160.000 strojeva na godinu s izvozom od čak 50 posto.

Problemi ih nisu zaobišli

Ipak, kao i većina tadašnjih industrijskih divova, Bagat je doživio brojne izazove u Domovinskom ratu. Pogoni su im oštećeni, a dogodio se i gubitak velikog dijela tržišta. Proizvodnja je u manjem obujmu nastavila nakon rata, ali s mnogobrojnim financijskim problemima, uz često proglašavanje stečaja. Reorganizacijom 1990. ukinuti su OOUR-i, a osnovano je više novih poduzeća u vidu društava: Bagat – precizna mehanika, Trgovinsko poduzeće Bagat, Tvornica tlačnoga lijeva, Tvornica plinskih armatura, Bagat drvni pogon, Alatnica Bagat.

Poduzeće Bagat – precizna mehanika prestalo je s proizvodnjom 1999., a potpuno je zatvoreno 2002. U međuvremenu je nastavila djelovati Tvornica tlačnoga lijeva u Benkovcu pod nazivom LTH Metalni lijev i Trgovinsko poduzeće Bagat kao Bagat Trgovina. Od 2021. godine u organizaciji slovenskog poduzetnika, ime Bagat nastavilo je živjeti kroz proizvode azijske proizvodnje pod istom robnom markom.