Umirovljenica je prevarantu dala podatke povezane sa svojim bankovnim računom. Znakove financijske prevare moguće je prepoznati prije nego bude kasno.
Novosti
00:01 2 h 11.05.2026
Građane najviše muči inflacija i rast cijena: Na hranu trošimo čak 234 eura po osobi
Prosječni građanin Hrvatske najviše svakog mjeseca potroši na hranu i piće, čak 234 eura. Inflacija i rast cijena najviše muče građane, pokazuju rezultati istraživanja MasterIndex. Čak 83 posto ispitanika ističe da je inflacija utjecala na povećanje mjesečne potrošnje u kućanstvu.Tako na nabavu namirnica za pripremu obroka kod kuće trošimo čak 68 posto više nego prije inflacije. Ipak, građani su rekli da im je financijski bolje nego lani, a dobar dio njih vjeruje da će im iduća godina donijeti još stabilniju financijsku situaciju od današnje.
Kupnja u trgovini | Foto: Pexels
Inflacija i rast cijena najviše muče građane, pokazuju rezultati istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard u ožujku ove godine provela agencija Improve. Ipak, najveći dio ispitanika tvrdi da im je financijska situacija stabilnija nego prošle godine. Također, sve više građana vjeruje da će financijsko stanje biti još bolje u narednih godinu dana. Prosječni Hrvat mjesečno raspolaže s 1.035 eura prihoda. Od toga, najviše trošimo na hranu i piće, prosječno 234 eura mjesečno.
Premda ovo istraživanje nije ciljano obuhvatilo umirovljenike, da stariji građani troše čak 60 posto mirovine na hranu, upozorio je još ranije sindikalist Krešimir Sever, o čemu više možete pročitati ovdje.
Većina građana smatra da nije vrijeme za investicije
Na odjeću i obuću, pokazuje istraživanje, trošimo 113 eura mjesečno, na kredite 86 eura, a na štednju i ulaganja 72 eura. Ostale kategorije potrošnje uključuju osobnu njegu, uređenje doma, prijevoz, te izlaske i kulturu, gdje se troši oko 41 euro, dok se na edukaciju troši 25 eura. Koliko se trošilo u kućanstvima u 2022. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, možete pročitati u ovom tekstu.
Čak 83 posto građana ističe da je inflacija utjecala na povećanje mjesečne potrošnje u kućanstvu. Više se troši na namirnice za pripremu kod kuće (68 %), a najveći je porast u odnosu na prošlu godinu vidljiv u kategorijama putovanja i restorana na koje sada više troši 45 % ispitanika. Veća potrošnja nego godinu dana ranije uočava se i kod namještaja, odjeće, kulturnih događaja, dostave hrane te kupovine različitih gadgeta.
Građani su pronašli načine za uštedu kroz kupnju na akcijama (93 %) i usporedbu cijena (88%). Istovremeno, 74 % njih smatra da nije vrijeme za veća ulaganja, poput kupnje stana ili automobila. Dok 24 % ispitanika smatra da je njihova financijska situacija lošija nego prije godinu dana, što je za 10 postotnih bodova manje nego 2023., čak 34 % njih procjenjuje da im je financijska situacija bolja, što je povećanje od 7 postotnih bodova u odnosu na 2023.
Građani su ipak manje pesimistični oko budućnosti
Istraživanje također otkriva smanjenje pesimizma kada je riječ o budućnosti. Tek 15 % ispitanika očekuje pogoršanje svoje financijske situacije, što je pad u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, čak 35 % svih ispitanika očekuje poboljšanje svojih financija, a optimizam raste pogotovo među mlađom populacijom, kazala je direktorica Mastercarda u Hrvatskoj, Gea Kariž.
Inflacija i rast cijena i dalje su na vrhu liste briga građana Hrvatske s 58 % ispitanika koji to ističu kao glavni problem, iako je to za 6 postotnih bodova manje u odnosu na prošlu godinu. Rastući trend se primjećuje u područjima kriminala i korupcije, gdje svaka treća osoba (34 %) izražava zabrinutost, što je povećanje od čak 12 postotnih bodova u odnosu na 2023. godinu.
Građane također zabrinjava smanjenje životnog standarda, nemogućnost plaćanja vlastitih troškova, pad kvalitete zdravstvene zaštite, kao i teme poput imigrantskog vala i klimatskih promjena. Te teme zaokružuju gornju polovicu ljestvice najvećih briga. U donjem dijelu ljestvice, između ostalog, navedeni su izazovi kao što su nedovoljno radne snage u ključnim sektorima poput turizma i zdravstva, demografski trendovi i pad kvalitete obrazovanja, navodi se u istraživanju.
