SUH strahuje da bi povećano izdvajanje za obranu moglo utjecati na mirovine

Iako je Hrvatska ove godine prvi put ispunila cilj NATO-a o izdvajanjima za obranu od 2 posto BDP-a, plan je da do 2035. to bude 5 posto. Premijer Plenković uvjerava da to neće ići na štetu mirovina, socijalnih potreba i zdravstva.  No, Sindikat umirovljenika Hrvatske strahuje da bi sredstva EU-a koja su bila namijenjena povećanju mirovina, mogla završiti u izdvajanju za obranu.

Nova sigurnosna situacija u Europi donosi i nova pravila za zemlje članice NATO-a. Hrvatska je ove godine po prvi put ispunila cilj izdvajanja za obranu 2 posto BDP-a za obranu, no do 2035. godine taj bi se iznos mogao više nego udvostručiti, piše SUH-ov Glas umirovljenika.

Plenković: Izdvajanje za obranu neće biti na štetu mirovina

Gotovo sve članice NATO-a, osim Španjolske, pristale su na povećanje obrambenog proračuna na čak 5 posto BDP-a nakon što je SAD odlučio smanjiti svoj udio izdvajanja. Od toga se 3,5 posto odnosi na izravne vojne potrebe, odnosno temeljne obrambene zahtjeve za postizanje ciljeva NATO-a o vojnim sposobnostima. Dok se 1,5 posto odnosi  na ulaganja u infrastrukturu, poput morskih, riječnih i zračnih luka, i cestu i željeznicu, kao i na Civilnu zaštitu.

Kada bi Hrvatska danas morala izdvajati 5 posto na obranu to znači da bi poraslo porasla s 1,86 na čak 4,65 milijardi eura. Zbog toga i postoji strah da će se sredstva morati rezati u drugim sektorima. Međutim, premijer Andrej Plenković tvrdi da ta sredstva neće ići na štetu socijalnih potreba, zdravstva i mirovina. Dodao je kako je Vlada odlučila da će do 2027. godine izdvajati 2,5 posto BDP-a, a do 2030. godine 3 posto za obranu. Do 2035. godine bi onda izdvajanja za obranu trebala porasti na 5 posto.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

SUH: Hoće li umirovljenici dobiti manje nego što bi mogli?

Predstavnici Europske konfederacije sindikata (ETUC) poručili su da obrana ne smije biti financirana na račun životnog standarda građana. Ističu da se socijalni proračunski izdaci moraju zaštititi jer su sredstva EU-a, izvorno namijenjena programima kohezije i oporavka, već sada preusmjerena prema obrambenom sektoru. Bivši ministar financija SDP-ov Boris Lalovac smatra da povećano financiranje potrošnje za obranu neće ići potpuno kroz državni proračun. On tvrdi da će kao i u slučaju oporavka od pandemije COVID-a, najvećim dijelom financirati Europska komisija kroz fondove, a ne nacionalni proračuni zemalja članica. Hrvatska je iznad prosjeka EU-a po broju mirovina, ali i udjelu invalidskih, više o tome pisali smo ovdje.

SUH ističe da iako se ne očekuje izravno rezanje mirovina, većina obrambenih ulaganja trebala bi se financirati iz europskih fondova – kao što je bio slučaj i s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO), kojim su ranije financirana i povećanja najnižih mirovina te uvođenje obiteljske mirovine. To znači da bi sredstva iz EU, koja su mogla biti iskorištena za dodatna povećanja mirovina, sada mogla završiti u vojnim proračunima. Drugim riječima, mirovine možda neće biti smanjene, ali bi mogle rasti sporije nego što bi to bilo kada se ne bi pojačano izdvajalo za obranu, poručuje SUH.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.