Umirovljenici, dobro razmislite isplati li vam se uopće primiti božićnicu! Evo zašto
Božićnice bi vas mogle više koštati nego vam donijeti sreće za blagdansko razdoblje. Naravno, to ne važi za sve umirovljenike, nego samo one koji su blizu cenzusa za besplatno dopunsko osiguranje. Donosimo primjere na temelju kojih ćete sami moći izračunati hoće li vam se uopće isplatiti primiti božićnicu.
Božićnice Foto: Mirovina.hr
Većina umirovljenika, ako će uopće primiti božićnicu, neće se puno usrećiti. One u pravilu iznose od 100 do 400, iznimno 500 kuna, ovisno o tomu koliko vam je mirovina niska.
Međutim, umirovljenici koji su blizu cenzusa za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje bi se trebali zapitati hoće li im se tih par stotina kuna isplatiti, budući da bi mogli ostati bez besplatne zdravstvene zaštite!
Nevjerojatno, božićnica vam ulazi u prihodovni cenzus
Pravo na plaćanje police dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna trenutačno imaju osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, po članu obitelji, mjesečno nije veći od 1.516,32 kuna.
Osiguranici samci ne moraju plaćati dopunsko osiguranje ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 1.939.39 kuna.
Te dvije brojke su bitne, jer ako vam ukupni prihodi budu veći za nekoliko lipa od spomenutog iznosa, gubite pravo na policu besplatnog dopunskog osiguranja!
Njena vrijednost je 840 kuna godišnje, a većina božićnica je manja od tog iznosa pa dobro razmislite.
Božićnica će se, vjerovali ili ne, uračunati u vaš godišnji prihodovni cenzus, što znači da će neki umirovljenici zbog par stotina kuna izgubiti zdravstveno osiguranje za iduću godinu.
Evo konkretnog primjera
Recimo da ste umirovljenik samac koji prima 1.925 kuna mirovine i da živite u Samoboru. Samobor će umirovljenicima s mirovinama od 1.500 do 2.000 kuna isplatiti 200 kuna božićnice.
Ako umirovljenik tu božićnicu prihvati, on će prevaliti cenzus i ostati bez besplatnog dopunskog osiguranja. No, u prihodovni cenzus, osim dohotka, ne ulazi samo božićnica, nego i većina socijalnih davanja. Tako se kao prihod računaju i stalna pomoć, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, ortopedski doplatak, opskrbnina, obiteljska invalidnina…
Prihodovni cenzus se računa za jednu kalendarsku godinu i dijeli se s brojem mjeseci u godini. Ako mu je prosječna mirovina za jednu kalendarsku godinu bila 1.925 kuna (prosječna jer se mirovine usklađuju dva puta godišnje), on se nalazi ispod cenzusa.
Međutim, ako primi 200 kuna božićnice, onda taj iznos valja podijeliti sa 12 (broj mjeseci u godini). Time dolazimo do 16.66 kuna. Ako umirovljeniku mirovinu povećamo za 16.66 kuna, dolazimo do 1.941.66 kunu. To je za dvije kune i dvadeset sedam lipa veći prihod nego što cenzus za besplatno dopunsko dopušta – što znači da taj umirovljenik ispada iz sustava besplatnog dopunskog osiguranja.
Tisuće umirovljenika moraju birati između blagdanskog ručka i zdravstvene zaštite
Prema posljednjim statističkim informacijama HZMO-a, broj umirovljenika u studenom kojima je mirovina između 1.500,01 i 2.000,00 kuna je 160.844. Prosječna mirovina za tu skupinu iznosi 1.766 kuna.
Tek manji dio njih će, ovisno o visini božićnice i njihovoj prosječnoj mirovini za 2019. godinu, biti podložno gubljenju prava na dopunsko osiguranje ako prime božićnicu.
No, ipak se radi o velikom broju umirovljenika koji možda ne znaju da će im božićnica blago povećati prihodovni cenzus. Tako da i kod naizgled običnog (ali malog) poklona umirovljenicima za Božić oni zapravo biraju između tradicionalnog blagdanskog ručka i zdravstvene zaštite na teret proračuna.
