Pitate se zašto toliko buke oko cenzusa za dopunsko osiguranje? Hrelja objasnio zašto je to važno

Josip Mihaljević
14. studenoga 2019.
Novosti
A- A+

Na današnjoj konferenciji za medije HSU-a predsjednik Silvano Hrelja objasnio je zašto se u posljednje vrijeme toliko poteže pitanje cenzusa za besplatno dopunsko osiguranje. Objasnio je na konkretnim primjerima kako ljudi ostaju bez zdravstvene zaštite, što mnoge starije stavlja u nezavidnu poziciju – samostalno plaćati dopunsko osiguranje od male mirovine ili staviti svoju zdravstvenu zaštitu u rizičnu poziciju.

hrelja cenzus

Foto: Mirovina.hr

Hrvatska stranka umirovljenika sutra kreće u akciju prikupljanja potpisa. Svi koji potpišu založit će se za povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje, usklađivanje tog cenzusa s rastom plaća na godišnjoj bazi, solidarnost među generacijama koja čuva nisku cijenu police i očuvanje javnog neprofitnog osiguravatelja.

U prošloj akciji prikupljanja potpisa 2016. godine protiv poskupljenja dopunskog, kažu, skupili su preko 100.000 potpisa.

Mnogi umirovljenici se pitaju zašto se u zadnje vrijeme toliko buke diže oko cenzusa za dopunsko osiguranje. Plastično rečeno, taj cenzus ima financijsku vrijednost od 840 kuna na godišnjoj razini (toliko košta polica), ali u realnom životu mnogim starijim osobama može spasiti život. Jer kako će netko koji nije zdravstveno osiguran u trećoj dobi od male mirovine platiti nekakav specijalistički pregled ili zahvat koji košta nekoliko tisuća kuna?

HSU: “Pomozite nam da vam pomognemo”

Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja objasnio je zašto je pitanje cenzusa jedno od glavnih za umirovljenike.

“Tema današnje konferencije je odnos Vlade prema legitimnom prijedlogu zakona kojeg smo 13. svibnja 2019. uputili u proceduru. Odnos je takav da je 10. listopada taj prijedlog zakona odbijen s obrazloženjem da nisu predviđena sredstva za te aktivnosti u državnom proračunu, a da će tako i tako Vlada štititi korisnike minimalne novčane naknade, a da se pritom nisu niti osvrnuli na sadašnje cenzus koji su prijedlozi zakona. Dodali su kako je svaki ovakav prijedlog zakona dobrodošao, iako će ga šutnuti nogom u smeće”, započeo je Hrelja.

Cenzus se nije mijenjao 15, a Hrelja već 10 godina govori o potrebi korekcije cenzusa. Istaknuo je 2013. godinu kao bitnu jer se tada prešlo na jedinstvenu cijenu police dopunskog osiguranja od 70 kuna.

“Tada je dominantna briga bila spas javnog osiguravatelja, a sve ostale godine govorimo o potrebi korekcije cenzusa sukladno rastu plaća odnosno mirovina”, kazao je Hrelja.

Od rujna prošle godine, kada je tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Pavić dao obećanje da će se pitanje cenzusa riješiti, Hrelja je u Saboru o tomu govorio 15 puta.

“U Hrvatskoj nitko ne želi zdravstveno osigurati starije”

Hrelja je kazao kako u Hrvatskoj živi više od 25 posto osoba starijih od 60 godina.

“Njih nitko neće osigurati, ili će ih osigurati po principu privatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja po cijeni od 150 do 350 kuna mjesečno. Oni koji uopće ne nude osiguranje starijim osobama rade to protuustavno. Ti stari i siromašni imaju pravo na zdravlje, jer pravo na zdravlje i dostupnost zdravstvene zaštite spada u ustavnu kategoriju. Imamo li socijalnu državu ili državu koja stvara socijalu?”, pitao se Hrelja.

Pritom je okrivio ministra Kujundžića koji je njegov prijedlog zakona nazvao populizmom.

“Ako je posao saborskih zastupnika, kao ovlaštenih predlagatelja zakona populizam, onda ja ne znam što on radi u izvršnoj vlasti. Drugo, on, ministar zdravlja kaže kako u sustavu postoje ljudi koji imaju besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, a nisu socijalni slučajevi. Zamislite vi to, jedan ministar zdravlja to kaže o svom najzdravijem sustavu u ukupnom zdravstvenom sustavu. Zapamtite, dopunsko ima poseban žiro račun i u plusu su od 500 milijuna kuna, i to od 2013. do danas”, kazao je Hrelja.

Ne ostaju ljudi bez dopunskog samo kod usklađivanja mirovina

Najviše ljudi bez dopunskog zdravstvenog osiguranja ostaje prilikom usklađivanja mirovina. No, to nije jedini slučaj.

“Ako dobijete božićnicu u iznosu od 100 ili 200 kuna, a ona vam prihodovni cenzus poveća preko trenutačne granice, javni osiguravatelj vas izbacuje iz sustava!”, kazao je Hrelja.

Drugi plastični primjer su obiteljske mirovine. Ako umirovljenički bračni par živi s 3.000 kuna mjesečno (što i nije rijedak slučaj), država im plaća dvije police osiguranja jer su ispod cenzusa. Problem nastaje kada jedan od njih premine:

“Nositelj osiguranja umre, preživjeli dobije 70 posto mirovine i padne na 2.100 kuna. Režije i troškovi života ostaju više manje isti za jednu osobu, a kako je preživjeli partner s tim prihodima iznad granice cenzusa za samca – država ga smatra bogatašem. Tako kaže država, koja je u ovom konkretnom slučaju uštedjela dvije police besplatnog dopunskog osiguranja”, kazao je.

Hrelja je istaknuo da se na ovakve načine kontinuirano radi na uštedi u sustavu zdravstva – i to preko leđa najstarijih i najsiromašnijih građana.

Zašto je jedinstvena polica od 70 kuna važna?

Hrelja je iskazao sumnju kako Vlada planira najaviti veću policu dopunskog osiguranja, kako bi se privatni osiguravatelji mogli poslužiti “kao na švedskom stolu”. Tada će za mlade nuditi police od 30-40kuna, ali će zato bake i djedovi tih mladih svoje police morati kupovati po cijeni od 200 kuna mjesečno. Kada se sve zbroji i oduzme, građani će biti u minusu, tvrdi Hrelja.

“Privatnici ne žele stare. Stari imaju visok rizik. Oni su neisplativi za privatnog osiguravatelja. Najavom poskupljenja ministar Kujundžić radi protiv interesa ove države i ide na ruku privatnom osiguravatelju. Dapače, sustav bi zbog ovih 500 milijuna kuna plusa mogao funkcionirati i s policom od 60 kuna”, kazao je Hrelja.

Foto: Mirovina.hr

Potpise će prikupljati mjesec dana

Akcija prikupljanja potpisa trajat će do 15. prosinca. Potpise građana će pridružiti prijedlogu zakona i predočiti ih predsjedniku Vlade.

Dopredsjednica gradske organizacije Grada Zagreba HSU-a Milenka Petrović Šekoranja kazala je kako su dogovorili strategiju skupljanja potpisa na području Grada Zagreba. Koristit će mjesne odbore, oglasne ploče, a simpatizerima i članovima će podijeliti potpisne liste i zamoliti ih da u svojem susjedstvu skupljaju potpise.

“Izvrsno surađujemo s Maticom umirovljenika i to je jedan velik broj, a većina ih je izrazila želju da se pridruže ovoj akciji”, kazala je.