Umirovljenica sa 1.700 kuna mirovine: "Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi"

Nakon što kupe najosnovniju hranu i lijekove te podmire režije, sretni su ako su na “pozitivnoj” nuli, a sve ostalo je luksuz pa čak i voće. Jedna umirovljenica požalila se tako Sindikatu umirovljenika Hrvatske na povećanje mirovina od kojega nema ništa. Već godinu dana od 1.700 kuna nije si mogla priuštiti ni kilogram bresaka.

Sindikat umirovljenika Hrvatske zaprimio je poziv umirovljenice Jasne J. koja prima samo 1.700 kuna mirovine.

“Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam” –  rekla je na početku gospođa staloženo.

No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te u plaču kazala:

„Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje” – upitala je.

Sindikat će tražiti dodatne povišice za najsiromašnije!

Iz Sindikata su joj odgovorili kako je njihov cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravaju kako Vlada treba uvesti dodatne „povišice” za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Iz Sindikata umirovljenika Hrvatske obećavaju da će zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

“Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto” – navode iz SUH-a.

Slični modeli već postoje u drugim europskim zemljama

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli „nagrađivanja siromašnijih” već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice” siromašnijim umirovljenicima, navodi Igor Knežević u novom broju SUH-ova Glasa umirovljenika.

“U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.

„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše”, kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne…” – zaključuje Knežević.