U pedesetima ste i razmišljate o mirovini? Evo kakvi će vas uvjeti dočekati

Josip Mihaljević
16. studenoga 2020.
Novosti
A- A+

Najčešći upiti naših čitatelja odnose se na to kada će oni ostvariti prve uvjete za mirovinu. U pravilu su to ljudi kojima do mirovine nedostaje godina dana starosti ili staža, ali u posljednje vrijeme je sve više onih koji su od mirovine udaljeni desetak godina. Evo što možete očekivati!

Foto: Rawpixel

Najveći broj upita koje nam šalju čitatelji odnosi se na to kada će točno ostvariti pravo na mirovinu. Najčešće su to ljudi kojima do mirovine nedostaje godina dana starosti ili staža, no u posljednje vrijeme sve je više onih koji o mirovini razmišljaju u pedesetim godinama života. Pozdravljamo taj trend, mirovina je prevažno pitanje da bi ju ostavili za trenutak kada će biti “prekasno”.

Jednu čitateljicu je tako zanimalo kako će stvari izgledati 2029. godine. Ona će u kolovozu te godine napuniti 60 godina starosti, a ako sve bude išlo po planu (čitajte: ako ne bude imala prekida u stažu), imat će 36 i pol godina staža.

“Imam lijep posao i volim raditi… ali budem li imala pravo na tu mirovinu i bude li me zdravlje služilo, nema šanse da radim duže. Vrijeme se mijenja, dolaze novi ljudi, nove generacije, sve teže se prati razvoj i napredak. Za sad još držim korak i možda bolje od drugih, ali… želim i malo živjeti!”, objasnila nam je svoju motivaciju.

Od 2030. godine stvari će biti puno jasnije

Hrvatska se trenutno nalazi u takozvanom prijelaznom razdoblju što se tiče žena i ostvarivanja prava na mirovinu. Ustavni sud je još 2007. godine donio odluku prema kojom se uvjeti za mirovinu moraju izjednačiti za žene i muškarce (žene su u prošlosti, ali i danas mogle pet godina ranije u mirovinu).

U ovom trenutku, stvari su kod muškaraca dosta jednostavne – u prijevremenu mirovinu mogu čim napune 60 godina starosti i 35 godina staža. U starosnu pak sa 65 godina starosti, a staža moraju imati najmanje 15 godina.

Imam 56 godina i 20 godina staža. Kada mogu u mirovinu?

Kod žena je malo drugačije, one u istu prijevremenu starosnu mirovinu mogu kada napune 57 godina i šest mjeseci starosti, kao i 32 godine i šest mjeseci staža. Već iduće godine to će biti 57 godina i devet mjeseci staža, kao i 32 godine i devet mjeseci staža.

Dakle, svake godine uvjeti rastu za tri mjeseca, da bi se 2030. godine potpuno izjednačili s muškarcima.

Potpuno izjednačavanje nastupit će 1. siječnja 2030. godine kada će i žene i muškarci imati identične uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu mirovinu – bit će potrebno imati ravno 60 godina života i 35 godina staža.

Da bi žena otišla u starosnu mirovinu, mora imati 62 godine i šest mjeseci života te 15 godina staža. Prijelazno razdoblje je povezano što se tiče prijevremene i starosne mirovine. Razlika u uvjetima između te dvije vrste mirovine je pet godina starosti. Tek 2030. žene će u starosnu mirovinu po istim pravilima kao muškarci – 65 godina starosti i najmanje 15 godina staža.

Iz svega ovoga proizlazi da će gospođa koja je poslala upit o svom umirovljenju te godine doista moći ostvariti pravo na prijevremenu mirovinu.

Vratimo se u 2020. godinu

Kada u mirovinu? Pogledajte tablice s uvjetima za prijevremenu i starosnu!

Planiranje mirovine je važna stvar. No, ako ste danas u pedesetim godinama života i razmišljate o odlasku u mirovinu s prvim uvjetima, to će vas koštati.

Tko god ide u mirovinu s prvim uvjetima, trajno se odriče 12 posto svoje mirovine, odnosno 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. Kako je “udaljenost” između prvih uvjeta za mirovinu i klasične starosne mirovine (65 godina života i najmanje 15 godina staža) punih pet godina, mirovina se na neki način mora umanjiti. To zovemo penalizacijom.

Ideja iza toga je da će osobe koje se ranije umirove svoju mirovinu primati dulje vremena od onih koji u mirovinu odlaze kasnije, pa se razlika između njih na neki način mora odraziti na svoti mirovine.

Druga stvar na koju morate obratiti pozornost ako razmišljate o prijevremenom umirovljenju jest uvjet staža. Dok za običnu starosnu mirovinu on iznosi 15 godina, za prijevremenu mirovinu iznosi čak 35 godina – bez toga ništa od prijevremenog umirovljenja.

U mirovinu ne morate s prvim uvjetima, ali sa 65 godina tehnički morate

Važna stvar je da u mirovinu ne morate ići s prvim uvjetima.

Prvi uvjeti se zapravo odnose na oblik mirovine koja se zove prijevremena starosna mirovina, dok se klasična mirovina bez penalizacije i bilo kakvog umanjenja odnosi na običnu starosnu mirovinu. Tu je još i institut dugogodišnjeg osiguranika prema

kojemu u mirovinu bez ikakve penalizacije možete ići sa 60 godina života, ali morate imati čak 41 godinu staža.

Kada radnik napuni 65 godina staža, njegov ugovor o radu najčešće automatski završava i po sili zakona odlazi u mirovinu. Naravno, može

Mrkva i batina: Kako do 32 posto veće mirovine samo na temelju dobi?

se uvijek dogovoriti s poslodavcem i raditi nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, ali ti slučajevi su relativno rijetki. Brojne profesije (na primjer, one koje uključuju fizički iscrpan rad) si jedva mogu priuštiti rad do 65 godine, a kamoli nakon toga.

No, za one sretnike čije zdravlje, tip posla i poslodavac omogući rad nakon 65. godine postoje dobre vijesti – oni će za svaki mjesec rada nakon 65. godine dobiti 0,34 posto veću mirovinu po mjesecu duljeg ostanka. Dakle, obrnuta penalizacija koja se još naziva i bonifikacija.

 

Da zaključimo, važno je znati kada ćete ostvariti prve uvjete za mirovinu, ali isto tako je važno znati što gubite ako prihvatite te uvjete.