Tko su pobjednici i gubitnici EU izbora? Bernardić u izbornoj noći nije zaboravio umirovljenike!

Jasmina Grgurić
27. svibnja 2019.
Novosti
A- A+

Najveći pobjednik EU izbora u brojčanom je smislu neosporno HDZ koji je osvojio najveći broj glasova (22,72 posto). Računali su na pet mandata, smiješio im se šesti, a pred sam finiš ne samo da su pali na četiri, nego jednako toliko dobiva i SDP sa 18,71 posto glasova. U prilog HDZ-u govori i činjenica da su ovoga puta u europarlamentarnu utrku išli bez Marijane Petir (4,40 posto) i Ruže Tomašić (8,52 posto) koja se u sklopu Hrasta nametnula kao treća politička snaga u Hrvatskoj.

A. Plenković i D. Bernardić nakon izbornih rezultata (Snimak zaslona/HRT)

Veliko iznenađenje je samostalni Mislav Kolakušić, kao četvrti sa 7,89 posto, a loše nije prošao ni Sinčićev Živi zid (5,66 posto), mada su očekivali barem jedan mandat više. Uspjela je i Amsterdamska koalicija (5,19 posto) s Ankom Mrak Taritaš koju je podržao i umirovljenički HSU sa Silvanom Hreljom. Najveći gubitnik definitivno je Most (4,67 posto), a slijede ga Petir, Neovisni za Hrvatsku (Esih- Hasanbegović) sa 4,37 posto glasova, SDSS (2,66), HNS (2,60), START (Dalija Orešković) sa 2,02… Ni dva posto nije dosegla stranka 365 Milana Bandića koji izborni prag nije prošao čak ni u Zagrebu.

Unatoč euforiji, nije zaobišao male mirovine

Ipak, pobjednike i gubitnike ove političke utrke, koju mnogi smatraju anketom za nadolazeće predsjedničke i parlamentarne izbore, ne određuju samo brojke. Moglo se to iščitati iz atmosfere u stožerima dviju najvećih stranaka. Ministar Lovro Kuščević, tajnik HDZ-a, nakon rezultata u 23 sata već je krenuo s pobjedonosnim izjavama, kada se baš u tom trenutku situacija posve okrenula, neočekivano ih izjednačivši s SDP-om.

Gotovo iste minute Davor Bernardić  započeo je govor. Ponesen takvim obratom, u njegovom obraćanju nije nedostajalo emocija.  Kako i bi, kada su za njega ovi izbori najvećih uspjeh, jer u njega na mjestu novog lidera SDP-a nije vjerovao ni sam SDP. Ipak, Bernardić je ovim rezultatom dokazao da nije uništio i podijelio stranku, za što su ga često optuživali, nego ju je, baš naprotiv, ujedinio. Je li dostojan zamijeniti Milanovićeve cipele više nije upitno i zasigurno će SDP-u ovakav rezultat dati najveća krila u predstojećim političkim igrokazima.

Za vrijeme svog emotivnog govora, Bernardić ipak nije zaboravio ni umirovljenike koje je često spominjao i za vrijeme kampanje.

“Izazovi koji su pred nama su ogromni, danas je puno naših ljudi bez posla, mnogi su malo plaćeni, a neki za svoj rad ne dobivaju plaću, Mnogi strahuju za krov nad glavnom, ne mogu plaćati najam i režije, velik broj naših građana živi na rubu siromaštva, a posebno velik broj naših umirovljenika koji imaju male mirovine. Nećemo odustati od naše borbe za povećanje plaća i mirovina u Hrvatskoj, jer građani naše zemlje zaslužuju živjeti normalno” – rekao je Bernardić.

Plenković kreće u analizu rezultata

S druge strane, atmosfera u HDZ-u naglo je pala, što se vidjelo za vrijeme govora Andreja Plenkovića koji je izrazio dijelom i nezadovoljstvo. Ipak, od njega se na neki način distancirao jer se obraćao više kao premijer, a  manje kao predsjednik stranke pa je tako posredno krivnju prebacio na stranku kojoj kao da u tomu trenutku nije vođa.

“Smatram da je odluka da izađemo samostalno na ove izbore bila izrazito ispravna i dobra. Dogodila se velika disperzija glasova, u takvoj situaciji HDZ-u je nedostajalo 1.000 do 1.500 glasova za peti mandat. S te strane mogu reći da nisam zadovoljan, ali sam zadovoljan da smo išli samostalno i osvojili četiri mandata. Krenut ćemo odmah u analizu i vidjeti što smo to mogli u ovim izborima učiniti više ili bolje” – rekao je Plenković.

Nema sumnje da rezultati pokazuju da su samostalno HDZ i SDP u egalu. Razlog je to više da za nadolazeće izborne utrke potraže najpoželjnije (najbrže) udavače. Ipak, dvije najveće stranke zajedno nemaju ni polovinu glasova birača izašlih na izbore, što je razlog za zabrinutost i jednih i drugih, a ipak daje podstrek manjim, novijim i svježijim opcijama.

Mirovinska reforma kao minus HDZ-u

Moguće da je i referendumska inicijativa protiv mirovinske reforme odigrala svoje, jer ipak se protiv nje izjasnio gotovo 20 posto birača u Hrvatskoj (više od 700 tisuća), dok je na izbore za Europski parlament izašlo svega 30 posto (1,1 milijun).

Za kraj, rezultat Ruže Tomašić ne treba pretjerano čuditi, jer se ona ovoga puta neovisno o HDZ-u samostalno nametnula kao “desnija” alternativa Plenkovićeve proeuropske politike. Bernardić takve alternative u krajnje lijevom spektru, od kojeg se odmaknuo, gotovo da ni nema (Radnička fronta 0,24 posto glasova) pa nije ni mogao biti kažnjen na isti način. Nešto glasova su mu odnijeli nekadašnji koalicijski partneri pa će u svakom slučaju biti zanimljivo vidjeti kako će se stvari “preslagivati” prvo na predsjedničkim izborima krajem ove godine, a iduće i na onim parlamentarnim.