Sve je više beskućnika u Hrvatskoj: ‘Doći će do porasta broja umirovljenika u riziku od beskućništva’

Milan Dalmacija
10. studenoga 2022.
Novosti
A- A+

Procjenjuje se da raste broj beskućnika u Hrvatskoj, dok u prihvatilištima ima mjesta za svega 420 osoba. Među njima je sve više umirovljenika, jer se zbog rasta cijena više ne mogu sami uzdržavati. Iako se predlažu neka rješenja, država nije odlučila to financirati niti europskim novcem.

Ilustracija: Pixabay

Svatko ima svoju životnu priču, no ako slušamo priče beskućnika, one su istodobno različite, a toliko slične. Ljudi koji su bez krova nad glavom zbog raznoraznih životnih okolnosti u Hrvatskoj je sve više, prema nekim procjenama oko 2.000, iako im se točan broj – ne zna. Stoga su prihvatilišta i centri za beskućnike primorani širiti svoje kapacitete, unatoč tomu što i sami najčešće nemaju dovoljno prostora.

Tečaj €/kn: 7,53450
Jedni bacaju, drugi uvoze, treći preživljavaju: Hrvati nisu najracionalniji s hranom, evo koje su moguće posljedice

– Procjena je da situacija nije dobra, odnosno da nam svima, u prihvatilištima diljem Hrvatske, raste broj ljudi koji traže ili smještaj ili uslugu dnevnog boravka. Istra i Dalmacija su specifične jer ondje jako rastu cijene najma stanova i ljudi su u sve težoj situaciji kada si žele pronaći nekakav smještaj. Najniža cijena stana u Puli kreće se oko 300 do 350 eura, a kada to usporedimo sa socijalnim primanjima, možemo odmah zaključiti da je mnogima to nemoguće platiti. Nekada se u Puli mogao unajmiti jednosoban stan za prosječno 1.000 do 1.500 kuna mjesečno, no danas se ne može ni garsonijeru naći za taj novac. Dodatan je problem što mi ne brojimo ljude koji borave u neadekvatnim uvjetima, a velik je broj onih koji žive bez vode ili struje. Udruga Institut, primjerice, vodi dnevni boravak u Poreču, na čijem području povelik broj građana živi u kamperima ili drvenim kućicama, rekla je za Večernji voditeljica Prihvatilišta za beskućnike Pula, inače i potpredsjednica Hrvatske mreže za beskućnike, Helena Babić.

Donedavno je Pula imala samački hotel, koji je najprije služio za smještaj radnika Uljanika, a kako je to propalo, ondje su se useljavali umirovljenici i socijalni slučajevi. Najviša cijena najma iznosila je 1.250 kuna, no onda je te dvije zgrade preuzeo novi vlasnik i odlučio izbaciti na ulicu pedesetak ljudi. Polovicu je zbrinuo Grad Pula, a ostalo nekako pokušavaju zbrinuti ljudi iz Prihvatilišta, jer u njemu više mjesta nema.

U redovima sve više umirovljenika

U Zagrebu je, pak, puno više beskućnika nego mjesta u prihvatilištu. Na ulicama metropole živi između 700 i 1.000 beskućnika. Njih oko 70 do 100 spava po vagonima u blizini Glavnog kolodvora.

Ljudi koji svakodnevno pomažu beskućnicima: 'Oni su isto ljudi sa snovima, strahovima, željama, manama i vrlinama'

– Trećina njih, po našoj procjeni, došla je u glavni grad iz drugih krajeva Hrvatske, znači iz mjesta u kojima nema prihvatilišta, pa čak ni pučkih kuhinja gdje bi se mogli prehraniti. Drugi razlog zašto beskućnici dolaze u Zagreb, posebice mlađi i pokretniji, jest stigmatizacija u manjim sredinama, a posebice se to odnosi na osobe koje su bile na izdržavanju zatvorske kazne, pa čak i mlade koji izlaze iz alternativne skrbi, dakle odgojnih ili dječjih domova te udomiteljskih obitelji. Baš ove posljednje, mlade, često zateknemo na kolodvoru. I na koncu, radno sposobni se nadaju kako će lakše pronaći posao u Zagrebu, govori Zvonko Mlinar, izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike.

Srećom, u metropoli djeluje nekoliko pučkih kuhinja, a procjenjuje se da ih svakodnevno koristi između pet i šest tisuća osoba slabijeg imovinskog stanja. Mnogima je to jedini obrok u danu, pa se udruge donacijama trude beskućnicima osigurati barem doručak. Mlinar ističe kako je iz prvog pogleda na redove ispred pučkih kuhinja jasno da njima dominiraju starije osobe.

– Uglavnom su to samci koji nemaju obitelj, primaju niske mirovine od 1.500 ili 2.000 kuna. Inače, poznato je da je među primateljima zajamčene minimalne naknade u Hrvatskoj oko 30 posto samaca. Dio njih ima i nekakav stančić, ali s isključenom strujom i vodom jer ne mogu plaćati režije, a o grijanju da i ne govorimo. Umirovljenici često dolaze u naš dnevni boravak u Centar za podršku i pomoć, posebice zimi, jednostavno da se ugriju i negdje proborave dan, pročitaju novine i pogledaju televiziju. Zbog vala poskupljenja i situacije u kojoj se nalazimo, sigurno je da će doći do porasta broja umirovljenika u riziku od beskućništva, a dio njih će i završiti na ulici, jer, ne samo da su porasle cijene režija već i hrane, osnovnih živežnih namirnica, i to za više od 30 posto, poskupjele su i stanarine. U Zagrebu je taj skok katastrofalan! Beskućnici ili osobe s niskim primanjima, kao što su umirovljenici, znaju zajedno unajmiti stan ili sobu pa njih nekoliko dijeli režije i najamninu. No, već sada se suočavamo sa situacijama da su pred zidom jer ne znaju kako će ga platiti, rekao je Mlinar.

Traže se adekvatni modeli

Prema istraživanju Studijskog centra za socijalni rad Pravnog fakulteta u Zagrebu, 77 posto građana susreće beskućnike u okolini, a 67 posto njih je bilo u kontaktu s beskućnicima barem jednom ili dvaput godišnje. Građani beskućnike uglavnom percipiraju pozitivno, a kao uzroke njihova beskućništva navode ovisnost, vlastite zasluge, životne okolnosti. Iz Hrvatske mreže za beskućnike tvrde kako sva prihvatilišta u zemlji imaju mjesta za 420 osoba. Nadodaju kako Hrvatska za razliku od drugih zemalja, za rješavanje pitanja beskućništva nije povukla novac iz europskih fondova.

Jedno od potencijalnih rješenja ovog problema je model “Housing first”, koji podrazumijeva da beskućnici ulaze izravno u stanove u državnom, gradskom ili nečijem drugom vlasništvu. Potom udruge pružaju pomoć osobi unutar tog stana. Prema podacima iz europskih zemalja, na taj se način troši manje novca, ali se istodobno i rješava problem beskućništva za oko 90 posto osoba, tvrdi Helena Babić i dodaje kako gradske vlasti u Puli traže način kako taj model implementirati u zajednici.

Sve je više beskućnika u Hrvatskoj: ‘Doći će do porasta broja umirovljenika u riziku od beskućništva’
Popularno
Tečaj €/kn: 7,53450
Share via
Copy link
Powered by Social Snap