Što stoji iza sve povoljnijeg odnosa radnika i umirovljenika u Hrvatskoj?

Jasmina Grgurić Zanze
12. svibnja 2022.
Novosti
A- A+

Kada pogledamo sve povoljniji omjer radnog i umirovljenog stanovništva u Hrvatskoj, premda je riječ o mikro postocima, mogli bismo pomisliti da je to odraz i sve povoljnije gospodarske situacije. Nažalost, iza svega se krije nekoliko ne baš pozitivnih trendova.

Ilustracija | Pixabay

Nekada smo na četiri radnika imali samo jednog umirovljenika, a sada je situacija prilično izjednačena. Na jednog umirovljenika dolazi tek 1,29 radnika. Neodrživ je to omjer za mirovinski sustav, zbog čega od uplaćenih doprinosa za isplatu mirovina jednostavno nema dovoljno pa se ti gubici u iznosu od oko 19 milijardi kuna svake godine namiruju direktno iz državnog proračuna.

Veća potražnja za radnicima i smrtnost umirovljenika

Slaba je utjeha da je omjer posljednjih godina sve povoljniji, doduše samo statistički i u mikro postocima. Tako je lani u isto vrijeme odnos umirovljenika i radnika bio 1,25, dvije godine ranije držao se na 1,23, dok je 2018. godine bio 1,21, a prije pet godina 1,18.

siromaštvo
Zašto prosječna mirovina mjesečno raste par kuna? Razlog je beskrajno tužan

Razlike su male, ali pozitivan trend je tu. No, stoji li iza njega sve povoljnija gospodarska situacija poput rasta zaposlenosti ili pak nešto drugo? Činjenica je da Hrvatska bilježi rast zaposlenih posljednjih godina u pandemiji, ali ne toliko zato što ima više novih radnih mjesta, koliko zato što se država suočila s gubitkom radne snage. Naime, dio radno sposobnog stanovništva je iselio pa se radna snaga namiruje čak i iz slabije razvijenih zemalja. Ipak, i dalje imamo velik broj nezaposlenih koji su prijavljeni na burzi rada, ali rade bez prijave ili uopće nisu u evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

Osim pomalo fiktivnog rasta zaposlenih, s druge strane imamo sve manje umirovljenika zbog pojačane smrtnosti u pandemiji, što se također odrazilo na omjer. Gotovo 12 tisuća umirovljenika je manje nego što ih je bilo prije dvije godine.

Ovih pet županija imaju najlošije omjere

Kada gledamo Sisačko-moslavačku županiju, jedinu koja ima više umirovljenika nego radnika s negativnim omjerom od 0,97 jasno je da situacija više nego alarmantna. Štoviše, prije potresa taj je omjer bio još gori, svega 0,93. Nakon potresa dio građana je iselio, a zapošljavanje je poraslo zbog obnove. Rezultat je da trenutno na tom području imamo 43.659 umirovljena i 42.348 zaposlena građana. Činjenica je i da je ova županija jedna od najpogođenijih iseljavanjem, nakon Slavonije, pri čemu također odlaze radno sposobni žitelji.

Druga najgora županija je Karlovačka, koja se ipak uspjela malo izvući nakon što se i ona svojevremeno našla u minusu. Omjer radnika je trenutno u plusu, ali s graničnih 1,07. No, to mjesto Karlovačka županija dijeli s još čak tri koje imaju jednak odnos. Tako na jednog umirovljenika dolazi 1,07 radnika i u Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj te Požeško-slavonskoj županiji. Kada gledamo središnje gradove ove četiri županije, nakon Siska najgore je u Vukovaru i Šibeniku. Ipak, najlošiji među gradovima nije nijedan od pet središta županija s najslabijim omjerom. Naime, Velika Gorica od svih ima najmanje radnika u odnosu na broj umirovljenika, svega 1.09.

Što stoji iza sve povoljnijeg odnosa radnika i umirovljenika u Hrvatskoj?
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap