Hrvatska je imala četiri radnika na jednog umirovljenika, a danas je taj omjer gotovo izjednačen

Jasmina Grgurić
9. lipnja 2018.
Novosti
A- A+

Jeste li znali da je 80-ih godina Hrvatska imala četiri radnika naspram jednog umirovljenika? Također, zadnje tri godine toga desetljeća radilo je više od dva milijuna građana što je najveća brojka zaposlenih ikada. Najniži omjer umirovljene i radne snage dogodio se 2010. godine kada je iznosio 1,23, a danas je jednako toliki.

Hrvatska ima sve manje radnika, a sve više umirovljenika Foto: Pixabay

Posljednjih osam godina Hrvatska nikada nije imala lošiji omjer radnika i umirovljenika. Lani je slika bila takva da smo imali 1,2 zaposlena na jednog u mirovini, odnosno 1.475.044 osoba koje rade i 1.232.651 umirovljenih. Prethodnih godina, omjeri su bili još i lošiji pa je tako u 2016. njihov međusobni odnos bio 1,17, 2015. godine 1,15, godinu ranije 1,14, zatim 2013. i 2012. godine ujednačenih 1,18, a tijekom 2011. omjer je bio 1,21 radnika naspram jednog umirovljenika. Službeni su to podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Hrvatska je tako 2010. godine imala 1,23 zaposlena na jednu umirovljenu osobu, a prema neslužbenim podacima identičan omjer upravo ima i danas.

Krajem 80-ih preko dva milijuna radnika

Kako bismo shvatili koliko su ovakva kretanja nepovoljna, nisu potrebne velike analize. Međutim, radi jedne drugačije slike valja se vratiti 30 godina unazad. Naime, 1980. godine u našoj zemlji bilo je četverostruko više radnika, nego umirovljenika. Naime, tada je u Hrvatskoj radilo 1.816.191 osoba, dok ih je u mirovini bilo svega 449.080. Omjer od 4,04 radnika na jednog umirovljenika zadržao se i naredne godine, da bi već 1982. godine pao na i dalje visokih 3,89, dok je 1984. godine broj umirovljenika po prvi je put prešao pola milijuna osoba. Do početka 90-ih godina, i dalje smo imali više od tri radnika na jednog umirovljenika. Točnije, 1989. godine omjer je bio 3,32, odnosno 2,031.512 zaposlenih na 612.572 umirovljenika.

Logično, do ozbiljnijeg pada dolazi 1990.godine. Tada smo imali tri radnika na jednog umirovljenika, točnije oko 1,96 milijuna radnika i 655 tisuća umirovljenika. Ako je suditi po padu krivulje, takav je trend započeo već sredinom 80-ih godina što se često pripisuje krajnje nepovoljnoj političkoj klimi toga vremena, pred pad Jugoslavije i osamostaljenje Hrvatske. S druge strane, broj zaposlenih u Hrvatskoj samo je te tri godine prije izbijanja sukoba premašivao dva milijuna radnika, dakle 1987.,1988., i 1999. godine te nikada prije i nikada poslije tga u ovih gotovo 40 godina.

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Najveći pad od 90-ih nadalje

Najveći pad dogodio se upravo u 90-im godinama prošloga stoljeća, kada je sve manji broj ljudi radio, a sve veći broj išao u mirovinu. Tako je već 1991. godine odnos zaposlenih i umirovljenika bio nižih 2,56, da bi 1995. godine pao na niskih 1,81 radnika na jednog umirovljenika. Zaposlenih je tada bilo 1,5 milijuna, a umirovljenih oko 865 tisuća.

Od 1995. godine, omjer radnog i umirovljenog pučanstva nastavio je padati da bi 2000. godine došao na 1,36. Tu se i zadržao narednih godina, uz vrlo malene oscilacije i blagi porast na 1,4 2006. godine, da bi se ultimativni pad dogodio već spomenute 2010. na do tada nikada lošiji omjer od 1,23. Od 2010. godine do danas išlo je samo na gore, da bismo se 2018. otprilike vratili na tu brojku – nikada lošiju do tada, ali nikada bolju ukoliko gledamo unazad.