Što se događa s nekretninom kad nema nasljednika? Zakon ima jasan odgovor
Podjele nasljedstva nerijetko su izvor nesuglasica i obiteljskih sukoba, ali što kada nema oporuke ili imovinu nema tko naslijediti? Bilo da nema oporuke, da su se nasljednici odrekli prava ili ih jednostavno nema, zakon propisuje da imovina tada prelazi u ruke općine ili grada, koji se onda tretiraju kao zakonski nasljednici i takva ostavina postaje ošasna imovina. Taj postupak preuzimanja ostavine za općine i gradove donosi dodatne troškove koje moraju podmiriti iz vlastitih sredstava.
Kuća u prirodi | Foto: Pexels
Podjele nasljedstva nakon smrti ostavitelja nerijetko unose nemir među članove obitelji. U nekim slučajevima mogu dovesti i do ozbiljnih sukoba, pa čak i kaznenih djela. No jeste li se ikada zapitali tko nasljeđuje kada nitko ne polaže pravo na imovinu? Zakon o nasljeđivanju ima jasan odgovor, prenosi Dnevnik.hr. Jedan je umirovljenik je prije nekoliko godina pohranio na sudu oporuku, ali u međuvremenu se predomislio. Više o tome pisali smo ovdje.
Situacija kada nema oporuke
Ako preminula osoba nije ostavila oporuku, nasljeđuju je zakonski nasljednici prema nasljednim redovima – najbliži imaju prednost pred daljnjima. Međutim, ako nema nasljednika ili se svi nasljednici odreknu nasljedstva, tada ostavina, uključujući nekretnine i pokretnine, ne ostaje bez vlasnika.
U takvom slučaju imovina pripada općini ili gradu – i to onom na čijem se području nekretnina nalazi ili gdje je pokojnik imao prijavljeno prebivalište. Zakon ih tada tretira kao zakonske nasljednike, a oni se tog nasljedstva ne mogu odreći. Jedna umirovljenica u Njemačkoj je ostavila u nasljedstvo šest milijuna eura i dvije kuće jednoj političkoj stranci, više o tome čitajte ovdje.
Prava pripadaju općini ili gradu
U slučajevima kada preminula osoba nema zakonske ili oporučne nasljednike, njihova imovina postaje ošasna imovina i prelazi na lokalnu samoupravu. Nekretnine i s njima povezana prava pripadaju općini ili gradu na čijem se području nalaze. Pokretnine nasljeđuje općina ili grad u kojem je pokojnik u trenutku smrti imao prebivalište, boravište ili je bio upisan u knjigu državljana Republike Hrvatske.
Iako lokalna samouprava u takvim slučajevima preuzima ulogu nasljednika, zakon jasno propisuje da ne odgovara za dugove pokojnika iznad vrijednosti naslijeđene imovine. No, sam postupak preuzimanja ostavine za općine i gradove donosi dodatne troškove. To su naknada javnim bilježnicima, troškovi odvjetničkih usluga, troškova procjenitelja. Općina ili grad moraju podmiriti takve dodatne troškove iz vlastitih sredstava jer oni nisu preuzeti kao obveze uz nasljedstvo.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije
