Starost nije bolest: “Nove generacije starijih zdravije su i obrazovanije”

Alberta Požgaj
1. svibnja 2022.
Novosti
A- A+

Još je Ciceron u svom eseju ‘O starosti’ iznio ideje kako na zdrav način ostati vitalan te uživati u svojim godinama. Tema aktivnog starenja danas je aktualnija no ikad.

Starimo zdravo | Unsplash

Starimo zdravo | Unsplash

Svjetska zdravstvena organizacija ističe važnost zdravog načina starenja kao vještine uspješnog održavanja svih funkcionalnih sposobnosti u starosti. Proces starenja je normalan proces kod svakog čovjeka, a ne bolest, dok starenje postaje ometajuće tek kada se pojave određeni zdravstveni problemi, ističu profesorice Rusac i Štambuk sa Studijskog centra socijalnog rada. S tim u vezi, naglasak se stavlja na aktivno i zdravo starenje te uživanje u cjelokupnom procesu.

„Nove generacije starijih su zdravije i obrazovanije“

doktor jogurt
94-godišnji doktor još uvijek radi s pacijentima, a zdravlje mu čuva jeftina namirnica

Zdravo i aktivno starenje nisu sinonimi, no vrlo su povezani s obzirom da jedno ne može bez drugog. Produktivno starenje, prema znanstvenicima Rowe i Khan, uključuje tri najvažnije pretpostavke. Odsustvo bolesti, aktivno sudjelovanje u životu kao i visoke tjelesne te kognitivne sposobnosti čine krug uspješnog starenja.

Znanstvenice zaklade Zajednički put su, u svom pilot projektu koji se bavio pravima osoba starije životne dobi u Zagrebu, zaključile kako su nove generacije starijih osoba zdravije, višeg stupnja obrazovanja, drugačijih životnih navika, većih funkcionalnih sposobnosti stoga se zdravo i aktivno starenje treba poduprijeti više no ikad.

“Funkcionalna sposobnost pojedinog aktivnog 70-godišnjaka može biti toliko očuvana da se ne razlikuje od funkcionalne sposobnosti 55-godišnjaka”, ističu iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Izbjegavajte 5b

Kako bi osoba u potpunosti uživala u procesu starenja, preporuke Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar uključuju izbjegavanje pušenja, aktivno razvijanje komunikacije i poticanje druženja, prijenos znanja, vještina, radnog i životnog iskustva na mlađe, smanjiti unos „5b“ u hrani, odnosno, izbjegavati bijelo brašno, bijeli šećer, bijelu rižu, sol i mast. Preporuča se konzumiranje sezonskog povrća i voća, plave ribe kao i bijelog mesa bez kožice.

“Kalorijski dnevni unos hrane u pravilu ne bi trebao biti veći od 1500 kcal zbog smanjenja bazalnog metabolizma kod starijih”, navode iz Nastavnog zavoda.

Aktivno starenje | Pixabay

Aktivno starenje | Pixabay

Osoba od 80 ima slične funkcionalnosti kao ona od 30

Starost se ne može izjednačiti s pasivnošću. Svjetska zdravstvena organizacija je u nedavnoj studiji utvrdila kako osoba od 80 godina može pokazati istu, a u nekim slučajevima čak i bolju mentalnu funkcionalnost od osobe koja ima 30 godina. Stoga se starije osobe ne može okarakterizirati kao one koje ne mogu sudjelovati u napretku i ulaganju u budućnost zajednice.

Profesor Žganec, s Pravnog fakulteta u Zagrebu, zajedno je sa suradnicama, u svojem istraživanju približio ravnopravnost starije populacije kroz aktivan proces starenja.

„Trendovi u skrbi za starije u zemljama Europske unije, a jednako tako i u Hrvatskoj, nastoje promovirati zdravo i aktivno starenje na koje se gleda kao na ključ za osiguranje ravnopravne uloge osoba treće životne dobi u društvu”, istaknuo je profesor Žganec.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap