Sindikat na Vijeću za umirovljenike i starije osobe postavio tri bitna zahtjeva!

Jasmina Grgurić
11. srpnja 2019.
Novosti
A- A+

Svim silama Sindikat umirovljenika preko svojih predstavnika u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe lani je pokušao napraviti pritisak na Ministarstvo rada i mirovinskog sustava da u mirovinsku reformu uvrsti hitne mjere koje će zaustaviti siromaštvo starijih građana. Uspjeh je pritom izostao, a borba za dostojanstveniji život se nastavlja. Tako je bilo i na nedavno održanom Vijeću, na kojem je SUH zatražio tri bitne stvari koje trenutno opterećuju umirovljenike.

Ilustracija: Pixabay

Predstavnici SUH-a u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe početkom srpnja iznova su zatražili podizanje cenzusa za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Naime, cenzus nije mijenjan 15 godina. Za to vrijeme, rasle su i plaće i mirovine, što je na tisuće umirovljenika ostavilo bez ovog prava pa od malenih mirovina moraju sad izdvajati 70 kuna mjesečno.

Novih umirovljenika koji će izgubiti besplatno dopunsko bit će i u nadolazećim  mjesecima kada se očekuje povećanje najnižih te usklađivanje svih mirovina. Sindikat umirovljenika predviđa kako će novih do deset tisuća umirovljenika prijeći cenzus i izgubiti besplatno dopunsko.

Sindikat umirovljenika traži besplatno dopunsko svima s manje od 2.321 kunu!

Također, zatraženo je da se do kra­ja godine na dnevni red stavi i model usklađivanja mirovina. Pomoć­nica ministra Melita Čičak ispred Mi­nistarstva rada i mirovinskog sustava naglasila je pak kako je to nerealna želja. No, predsjednica SUH-a, Jasna A. Petrović upozorila je na činjenice da je 1990. udjel mirovine u neto plaći iznosio 77,23 posto, nakon rata 1996. godine 45,88 posto, a danas mizernih 37,7 posto te da se opadanje realne vrijednosti mirovina mora zaustaviti.

Kao treća aktualna stavka, zatraženo je da Ministarstvo rada i miro­vinskog sustava iznađe rješenje kojim se ne bi više ukidalo najnižu mirovinu umirovljenicima koji se zaposle na pola radnog vremena. Prema podacima iznesenima na Vijeću, 28. lipnja ove godine evidentirano je čak 12.856 umi­rovljenika, od kojih je većina u starosnoj mirovini.