Šef HANFA-e: Ako uskoro idete u mirovinu, koronakriza vam nije utjecala na mirovinsku štednju

U prva tri mjeseca 2020. godine iz mirovinskih fondova “isparilo” je oko četiri milijarde kuna vrijednosti. Do listopada su uspjeli povratiti gubitke, a sada imaju oko tri milijarde kuna viška u odnosu na prethodnu godinu. Ima li mirovinski sustav kapacitet za preživjeti još jedan šok poput proljetnog zatvaranja?

Šok koronakrize u prvim mjesecima godine uzrokovao je probleme u sustavu štednje za naše mirovine. U prva tri mjeseca istopilo se oko četiri milijarde vrijednosti mirovinske štednje, da bi se tek u listopadu vratili na staru razinu, pišu vijesti.hrt.hr.

Fondovi su inače rangirani u tri kategorije – A, B i C, od tzv. rizičnih do konzervativnih.

Najgore su, očekivano, prošli fondovi A kategorije koji ulažu u dionice – zabilježili su pad od 3,06 posto. Fondovi B kategorije imali su pad od 0,58 posto, a konzervativni fondovi kategorije C imali su čak prinos od 0,52 posto.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ako uskoro idete u mirovinu, kriza vam neće utjecati na štednju u II. stupu

Predsjednik Upravnog vijeća financijske regulatorne agencije (HANFA) Ante Žigman gostovao je jučer u Dnevniku HRT-a, umiruje ljude koji će uskoro u mirovinu jer im kriza neće narušiti primanja:

“Na kraju 2019. godine vrijednost fondova bila je 112, sada je to 115 milijardi kuna. Izuzetno je važno da radnici koji uskoro odlaze u mirovinu, a koji se nalaze u kategoriji C, neće biti zakinuti, odnosno uplate u osiguravajuće mirovinsko društvo će im biti sačuvano. Kriza se na njih nije odnosila, budući da je fond C najkonzervativniji. A fond je najrizičniji, a B, u kojem je većina građana, uravnotežen”, objasnio je Žigman.

Možemo li podnijeti još jedno zatvaranje kao u proljeće?

Žigman je odgovorio na pitanje koje nam praktički visi nad glavama, možemo li financijski podnijeti još jedno zatvaranje:

“Novi lockdown sigurno bi značio za ekonomiju dodatno smanjenje, odnosno pad, koji je već za ovu godinu dovoljno velik, no ne očekujemo da bi to imalo dodatni utjecaj na mirovinske fondove budući da je većina imovine u državnim obveznicama koje su se sada i pokazale dodatnim povećanjem kreditnog rejtinga.

Vlada vodi odgovornu fiskalnu politiku i hrvatske obveznice imaju dobar status, cijenu i stabilne su”, kazao je Žigman.

Dodao je kako Hrvatska općenito s mirovinskim fondovima vodi “konzervativniju” politiku nego što bi se to očekivalo jer se od njih očekuje da budu stabilni.

“Kako imovina raste, sada je već na 115 milijardi kuna, tako će postojati prostor i za dodatno relaksiranje te konzervativnosti. Tako da u nekim budućim izmjenama zakona možemo očekivati lagano relaksiranje ograničenja koje mirovinski fondovi imaju”, prognozira Žigman.

Žigman je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je jačanje II. mirovinskog stupa u Vladinoj strategiji do 2030. godine:

“Jako mi je drago da u strategiji Vlade i dokumentu s kojim se izašlo pred Sabor, mirovinski fondovi apostrofiraju kao važan dio mirovinske reforme i ne namjerava se pričati o njihovom ukidanju kao što je bio prije slučaj.

Način na koji bi se to moglo napraviti je sigurno povećanje uplata u drugi stup i pitanje je na koji bi se način to moglo napraviti. Smanjenjem uplata u prvi stup ili dodatnim povećanjem doprinosa za drugi stup”, kazao je Žigman.