Prijavio bolnicu nakon što mu je majka (86) preminula: ‘Sumnjam da nešto kriju’
Zagrepčanin Ivan Došen podnio je kaznenu prijavu protiv KB ‘Sv. Duh’ nakon što mu je 86-godišnja majka preminula tamo. Došen je ljut što nije dobio informacije koje je tražio, a Povjerenstvo za unutarnji nadzor bolnice nije pronašlo propuste u liječenju. Ovaj slučaj sličan je slučajevima koje je pučka pravobraniteljica navela u svojem izvješću, a koji se odnose na diskriminaciju starijih osoba. Na njenu preporuku Ministarstvo zdravstva je edukaciju o suzbijanju diskriminacije starijih osoba uvrstilo u Akcijski plan za suzbijanje diskriminacije u 2025. godini.
Umirovljenica | Foto ilustracija: Canva
Igor Došen iz Zagreba tvrdi da je njegova 86-godišnja majka preminula u KB ‘Sv. Duh’ zbog propusta u liječenju, odnosno diskriminacije starijih ljudi. Zbog toga je krajem prošle godine podnio kaznenu prijavu protiv te bolnice, piše Glas Slavonije. Sin jednog korisnika Doma za starije Dubrava-Zagreb obratio se našem portalu zbog situacije s njegovim ocem. Požalio se kako je njegov 85-godišnji otac doživio šok i pao u tešku depresiju, jer se iz bolnice nije vratio u sobu već u stacionar uz obrazloženje da nije pokretan. Više o tome pisali smo ovdje.
‘Sumnjam da nešto kriju’
Igor je ispričao da mu je majka primljena na hitni prijem s upalom pluća, a preminula je dva dana kasnije nakon što joj se stanje naglo pogoršalo. Kaže da je pri hospitalizaciji bila dobro raspoložena i da se šalila s medicinskim tehničarima, a dan kasnije kad ju je posjetio bila je bez svijesti. Dežurne medicinske sestre su mu odgovorile kako mu je majka loše i da je stara i bolesna. Kada je došao idući dan zatekao je majku mrtvu na krevetu, prekrivenu plahtom. Dežurne sestre samo su mu predale majčine stvari u crnoj vreći za smeće. Nije dobio nikakvo objašnjenje. Povjerenstvo za unutarnji nadzor bolnice u tom slučaju nije pronašlo propuste u liječenju. No, Došen smatra da ih nije bilo briga za njegovu majku zbog poodmakle dobi.
– I ne znam koji ju je doktor liječio, nisam dobio nikakvu informaciju. ‘Vadili’ su se da je bio vikend. Da mi je netko ljudski pristupio i rekao ‘pogriješili smo’ ili ‘pokušali smo’, razumio bih. Ovako, s pravom sumnjam da nešto kriju i da su prilagođavali dokumentaciju, kazao je Došen.
Upozorenje pučke pravobraniteljice
Ovo priča podsjeća na one koje je i pučka pravobranitelja Tena Šimonović Einwalter objavila u svojim izvješćima. Tijekom 2024. godine Ured pučke pravobraniteljice zaprimio je brojne pritužbe zbog dobne diskriminacije starijih pacijenata. Građani navode da su njihovi roditelji često neadekvatno liječeni, s pogrešno postavljenim dijagnozama, te da im je uskraćena odgovarajuća zdravstvena zaštita, što je u nekim slučajevima dovelo i do smrti.
– Moja majka bila je u dva navrata liječena na odjelu hitne medicine, a prilikom drugog liječenja preminula je u bolnici šest sati nakon prijema. Smrtni ishod uslijedio je nakon neliječenja glavne tegobe – otežanog disanja i neliječenja zatajenja bubrega. Umjesto hitnog liječenja tih opasnih i smrtonosnih bolesti, liječnica se prihvatila liječenja tada manje bitne dehidracije koju je vjerojatno pogrešno sama dijagnosticirala. Uz to, liječnica je bila gastroenterolog, a pacijenticu su trebali liječiti prije svega pulmolog, nefrolog i kardiolog. Preminula je od posljedica bolesti koje tada na hitnom odjelu uopće nisu ni pokušali liječiti, navodi se u jednoj pritužbi.
Edukacija zdravstvenih djelatnika o sprječavanju diskriminacije
Pučka pravobraniteljica je upravo zbog slučajeva diskriminacije preporučila Ministarstvu zdravstva da organizira edukacije za zdravstvene djelatnike o prepoznavanju i sprječavanju takve prakse. Ta je preporuka uvrštena u Akcijski plan za suzbijanje diskriminacije u 2025. godini, koji predviđa osposobljavanje i senzibilizaciju zdravstvenih i drugih stručnjaka za ravnopravno postupanje te za rad s posebno ranjivim skupinama, među kojima su i stariji građani.
U udruzi StarKA upozoravaju da se odnos zdravstvenih djelatnika prema starijim osobama, osobito dementnima, godinama nije promijenio. Predsjednica udruge Sabina Angelina Latin kaže da se u bolnicama često pribjegava rutinskim postupcima poput katetera, pelena i vezivanja uz krevet. Strukturni problemi, poput nedostatka kreveta, hospicija i palijativnih timova, dodatno pogoršavaju diskriminaciju starijih. Demencija se rijetko detaljno dijagnosticira, a gerijatara u bolnicama gotovo da i nema jer mladi liječnici izbjegavaju tu specijalizaciju. Latin ističe kako društvo mora postati svjesno sve većeg broja starijih ljudi, jer nas u protivnom čeka ozbiljna kriza skrbi.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
