Potpuni potop stranaka umirovljenika: Nisu dobili nijedan posto povjerenja vlastite populacije!

Jasmina Grgurić
6. srpnja 2020.
Novosti
A- A+

Umirovljeničke stranke doživjele su potpuni potop na parlamentarnim izborima. S obzirom na 1,24 milijuna korisnika mirovina, najveća biračka populacija nije im ukazala nijedan posto povjerenja pa je i više nego očito da ih ne žele kao svoje predstavnike na vlasti. Najbolje od najgorih su prošli HSU-ovi Silvano Hrelja i Tomislav Žagar u sklopu Restart koalicije, SU-ov Lazar Grujić je podbacio u koaliciji s Domovinskim pokretom, a ništa bolje nije prošao ni BUZ koji je na izbore izašao samostalno u devet izbornih jedinica.

L. Grujić (SU), M. Špika (BUZ) i S. Hrelja (HSU)/ Snimak zaslona

Umirovljeničke stranke doživjele su potpuni krah na parlamentarnim izborima, tim više jer imamo 1,24 milijuna korisnika mirovina. Poraz je još i veći ako uzmemo u obzir da je izborima prethodilo nikad dramatičnije razdoblje za umirovljenike kroz mirovinsku reformu. Otvorena su brojna pitanja, od malenih mirovina do njihova usklađivanja, nepravde prema obiteljskim umirovljenicima te raznih cenzusa za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko, nacionalnu naknadu te ostala.

BUZ najjači u Hreljinoj izbornoj jedinici

U Sabor će jedino HSU-ov Silvano Hrelja koji je na domaćem terenu u osmoj izbornoj jedinici dobio samo 2.395 preferencijalnih glasova (3,48 posto) kao treći na listi Restart koalicije. Njegov stranački kolega Tomislav Žagar nije izborio svoje mjesto u Saboru. U četvrtoj izbornoj jedinici kao peti na listi Restarta dobio je 1.006 glasova (3,53 posto). Hrelju je po broju preferencijalnih glasova preteklo čak šest od preostalih 13 kandidata na listi.

Novi ministar, tko god bio, mora se suočiti s ovih 5 gorućih problema mirovinskog sustava

Stranka umirovljenika Lazara Grujića na izbore je išla s Domovinskim pokretom Miroslava Škore. Grujić je kao drugi na listi u sedmoj izbornoj jedinici doživio apsolutni krah sa samo 135 preferencijalnih glasova (0,74 posto). Grujić u Sabor neće ići jer je DP u toj izbornoj jedinici izborio samo jedan mandat.

Samostalno na izborima snage je odmjerio BUZ Milivoja Špike. Kao nositelj liste u prvoj izbornoj jedinici, Špika je dobio samo 70 glasova (16,94 posto ukupne liste). Ukupno su dobili svega 413 glasova, odnosno 0,23 posto. Puno bolje nisu prošli ni u preostalim izbornim jedinicama, a natjecali su se u svima osim u petoj. Najbolji rezultat polučili su u osmoj jedinici gdje su osvojili 787 glasova, odnosno pola posto. Zanimljivo da su najbolji bili tamo gdje su imali i najveću konkurenciju u liku i djelu Silvana Hrelje. U ostalim su jedinicama varirali između oko 400 i 600 glasova.

Mrsić protiv povlaštenih mirovina, dobio tek 113 glasova

Umirovljenici nisu nagradili ni program Restart koalicije koji je umirovljenicima obećavao najviše, dok se sam Hrelja posljednjih godina svesrdno zalagao za veće mirovine, pravedniji model obiteljskih mirovina, povoljnije usklađivanje, veće cenzuse za dopunsko i nacionalnu mirovinu, kao i ukidanje HRT pretplate za umirovljenike. Ipak, stariji građani glasovima nisu honorirali sva ta stremljenja.

Dodajmo ovoj ekipi i nekadašnjeg ministra rada i mirovinskog sustava, Miranda Mrsića koji se čitavim nizom prijedloga zalagao za ukidanje povlaštenih mirovina. Predsjednik Demokrata u prvoj izbornoj jedinici dobio je samo 113 preferencijalnih glasova. Zajednička lista Demokrata i Laburista dobila je samo 318 glasova, odnosno 0,18 posto u prvoj jedinici.